Dalija Orešković ide u predsjedničku utrku: Zoran Milanović nije pravi borac protiv korupcije

Dalija Orešković ide u predsjedničku utrku: Zoran Milanović nije pravi borac protiv korupcije

Hrvatska će dobiti još jednu kandidatkinju koja kreće u predsjedničku utrku. Riječ je o Daliji Orešković, bivšoj šefici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koja je svoje planove otkrila u Dnevniku Nove TV.

Ivan Pernar, pa Zoran Milanović, Mislav Kolakušić, Miroslav Škoro i evo ga, Dalija Orešković. Što vas je ponukalo?

Odluku sam donijela u jeku izbijanja ovih korupcijskih afera u izvršnoj vlasti. Činjenica da na društvenu nepravdu, koju korupcija stvara, koja je ušla u sve pore države i društva, niti jedan od do sada istaknutih kandidata ne nudi prihvatljiva rješenja i prihvatljiv odgovor. Kandidaturu ističem zbog toga što se čini, u ovom trenu, da su sve institucije, koje bi trebalo sudjelovati u borbi protiv korupcije, ili potopljene ili na najboljem putu da ih se u potpunosti eutanizira, kao što je to slučaj s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa. Zbog svega toga, smatram da je izuzetno važno progovarati o onim temama za koje sam sigurna da na način na koji ću ja to iznositi i govoriti, neće progovarati niti jedan drugi kandidat.

Govorite o subkou interesa, institucijama. Na što mislite? Koje institucije?

Više manje sve one institucije koje bi trebale uspostaviti pravnu državu i vladavinu prava. Ako želite konkretno, nešto malo više ću reći o tome što se događa s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa u trenutku kada treba rješavati veći broj predmeta koji se odnose na predsjednika Vlade i na nekolicinu njegovih ministara. Dakle, otkako je imenovan novi saziv, aktualna vlast ustrajno i uporno pokušava izmjenama zakona ukinuti ovlasti tog tijela. A s obzirom da to zbog javnog mnijenja i nije tako lako provesti, u stezanje obruča oko Povjerenstva uključili su se i pojedini sudovi.

Koji sudovi?

Između ostalog, javno je dostupan i podatak da je krajem prošlog mjeseca odgođena sjednica Ustavnog suda i donošenje odluke povodom ustavne tužbe Tomislava Karamarka. Dakle, očito je da se oko pravne problematike u tom slučaju lome koplja.

Zašto vi to povezujete? Otkuda vama informacije?

Ne kažem da ja to povezujem. Naprosto, iznosim svoje zaključke.

Ali povlačite paralelelu Plenković – Karamarko.

Tomislav Karamarko je podnio određenu ustavnu tužbu. Ne radi se toliko o tome kakav će stav Ustavni sud zauzeti u njegovom predmetu, koliko o činjenici da način rješavanja ovog slučaja može utjecati na sve one postupke koji se ovog trena vode pred Povjerenstvom protiv predsjednika Vlade i nekolicine njegovih ministara.

Dobro, ali još nismo u čuli Ustavni sud u slučaju Karamarka.

Nismo čuli. Međutim, ukoliko Ustavni sud, a postoji mogućnost da će se to dogoditi, ako sruši temelje i pravni koncept na kojem je donesena odluka o Tomislavu Karamarku, vrlo vjerojatno će to biti ili može biti zadnji čavao u lijesu u kojem se već sada nalazi sustavno provođenje antikorupcijskih politika.

Idemo se malo vratiti sada na kampanju. Na Europskim izborima ste jako podbacili. Zašto mislite da sad možete bolje?

Ne radi se o podbačaju na izborima. Nismo osvojili mandat. Međutim, to su bili prvi izbori na kojima je jedna nova politička opcija koja tek stasa stjecala svoja konkretna politička iskustva. Jedan poraz nikako ne može biti razlog za obeshrabrivanje i svi oni koji drže do svojih političkih uvjerenja i ciljeva moraju naći snage da se za njih i bore.

Dobro, ali ostali ste bez tima. Gotovo vam se raspala stranka. Tko je uz vas? S kim ćete ići u kampanju?

Iz stranke su izišli neki članovi Predsjedništva. Stranka mora proći one formalnosti da obnovi svoj unutarnji ustroj. To će se paralelno događati s ovom kampanjom.

Idete se boriti sa strankama koje imaju veliku infrastrukturu. Imaju ogroman tim ljudi. Treba to i financirati. Kako ćete se vi financijski izboriti u cijeloj to priči?

Predsjednička kampanja, prije svega, počiva na samom predsjedničkom kandidatu i na kvaliteti njegovih političkih ideja i vizija, a sve ostalo su tehnička pitanja koja će se rješavati putem. Pa i ta infrastruktura se može nadomjestiti. Međutim, mi smo imali i primjere kandidata koji su imali izvrsnu i infastrukturu i financijsku podršku, pa također nisu postigli neki svoj cilj.

Miroslav Škoro je objavio svoju kandidaturu isto i vidjeli smo natruhe njegovog programa. Što kažete na to?

Pa upravo su sve one ideje koje niču na očaju naših građana, na stanju apatije i na slomu svih društvenih vrijednosti koji možda najbolje oslikava izjava našeg zagrebačkog gradonačelnika koji se pohvalio s tim da je svatko tko u hrvatskoj politici nešto vrijedi, najmanje tri mjeseca proveo u zatvoru, niču sva ona rješenja koja zapravo traže koncentraciju ovlasti ili veće ovlasti u jednoj osobi, nude brza i laka rješenja koja, zapravo, ja ih tako doživljavam, znače manje demokracije i manje vladavine prava. Dakle, Miroslav Škoro se zalaže za to da se ojačaju ovlasti predsjednika države.

Što vi kažete?

Ja se zalažem za to da se odredbe Ustava poštuju u svojoj cjelini i u svojim detaljima i da se one odredbe, koje nisu dovoljno jasno riješene, koje su neprecizne, koje ostavljaju dvojbe i tumačenja, a posebice u odnosu predsjednika države i predsjednika Vlade da se kasnije definiraju i razrade.

Svojedobno ste ispijali kave sa Zoranom Milanovićem. Pucate li vi sada na jednako biračko tijelo?

O Zoranu Milanoviću se može dosta toga pozitivnoga reći. Međutim, smatram da on nije dobar predsjednički kandidat. On je, prije svega, kandidat kontinuiteta i održavanja statusa quo u ovom društvu. Baš zbog njegove prethodne političke karijere smatram da se neće moći odlučnije zalagati za ukidanje ili dokidanje stranačkog uhljebljivanja. Neće se moći založiti za progresivne antikorupcijske politike.

Kako mislite da neće?

Zbog toga što i njegova politička opcija ima svoju povijest kako se formirala i kako je provodila antikorupcijske politike. Da samo navedem dva primjera iz područja sukoba interesa. Dakle, zakon iz 2011. godine davao je znatno jače ovlasti Povjerenstvu koje su ukinute povodom tužbe Josipa Leke koji je danas jedan od sudaca Ustavnog suda. Na tu dužnost je došao iz klupe saborskog zastupnika.

 

Foto: Zvonimir Kuhtić/Hina

Facebook Comments