Ministrica Divjak o frontalnom uvođenju Škole za život: Zašto uopće nije govorila o cijeni famoznih tableta?

Ministrica Divjak o frontalnom uvođenju Škole za život: Zašto uopće nije govorila o cijeni famoznih tableta?

Reforma obrazovanja 9. rujna ulazi u sve hrvatske osnovne i srednje škole. Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak govorila je za Hinu o ciljevima reforme i o onome što reforma donosi.  Zanimljivo je da  ministrica govorila vrlo malo o digitalizaciji i da uopće nije iznijela podatak  koliko će tabletizacija škole za život stajati porezen obveznike.

“Sigurna sam da se svi veselimo promjeni načina rada u našim školama, da učenici očekuju da nastava bude zanimljiva, da je velika većina učitelja osposobljena da rade drukčije i bolje i svima želim da u duhu zajedničkih ciljeva i boljeg obrazovanja za sve radimo na tome da reforma uspije, da ne tražimo greške već načine kako ćemo osigurati da naša djeca imaju bolju budućnost i da se bolje snalaze u zadaćama koje su pred njima”, poručila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak uoči početka nove školske godine.

“Ocjenjivanje nije pitanje koje muči samo Hrvatsku, to je i velika europska i svjetska tema u obrazovanju. U škole trebamo ponovno uvesti formativno vrednovanje kojemu se jako puno edukacije posvetilo u pripremi za kurikularnu reformu, a radit će se na tome i dalje.

Važno je i to da su sada drukčiji kriteriji i elementi ocjenjivanja. Primjerice, iz matematike više ne morate samo znati napamet formulu ili neki teorem te kako ih upotrijebiti na tipskim zadacima. Jer, jedan element ocjenjivanja su znanja i vještine što ipak znači da moraš znati osnovnu formulu i primijeniti ju. Primjerice, učenik treba znati Pitagorin poučak i nešto izračunati na temelju toga. Drugi je pak element ocjenjivanja rješavanje problema. To više nije samo – uvrsti u formulu i izračunaj stranicu trokuta, nego učenik treba znati izračunati koliko treba biti dugačka greda da bi se napravilo funkcionalno krovište. Treći je element također jako važan, a to je tzv. matematička komunikacija što znači da smo u stanju komunicirati putem brojeva, grafikona, statističkih podataka.

Sve su to elementi ocjenjivanja, a kako će se točno rasporediti kriteriji sadržano je u kurikulumu preko tzv. razine ostvarenosti ishoda učenja, a učitelji mogu slobodno odrediti i druge elemente. Međutim, činjenica da imate tri elementa po kojima se ocjenjuje i razine postignuća, prvi put nam omogućuju tzv. kriterijsko ocjenjivanje, a samim time i bolju poveznicu prema državnoj maturi koja onda isto može postaviti jasne kriterije po kojima treba vrednovati. Takvo ocjenjivanje nije do sada bilo moguće jer se program temeljilo na sadržajima, a sada se temelji na ishodima učenja, koji su usmjereni na učenika i opisuju što učenik treba znati, što je u stanju razumjeti, napraviti i slično.

U eksperimentalnim školama već primjećujemo da su učenici zadovoljniji. Imaju puno više povratnih informacija temeljem formativnog vrednovanja, a puno ih je manje loše ocijenjenih pa se tako smanjuje broj učenika koji ništa ne znaju o npr. rješavanju problema, što nam je bio najveći problem 2012. na PISI. S druge strane, očekuje se da imamo i manje “superodlikaša”, istaknula je ministrica Divjak. .

 

Foto: Lana Slivar Dominić//Hina

 

Facebook Comments