Gdje je “nestalo” 32 tisuće srednjoškolaca: Rektor Boras i dalje samo traži povećanje upisnih kvota

Gdje je “nestalo” 32 tisuće srednjoškolaca: Rektor Boras i dalje samo traži povećanje upisnih kvota

Da je svih 34.638 kandidata ovogodišnje državne mature odlučilo upisati neki od fakulteta, mjesta bi bilo još za one učenike koji se u prethodnim godinama nisu upisali u visokoškolske institucije. unatoč tome, sveučilišta nastavljaju po starom. Sveučilište u Zagrebu je ove godine tražilo povećanje upisnih kvota za Ekonomski fakultet, prenosi Večernji list.

Zbog nikad lošijih rezultata državne mature u kojima je ispite palo 30 posto učenika više nego lani, na prvi pogled čudi da prethodne generacije nisu iskoristile priliku za plasman na fakultetima koji su ih prethodnih godina odbili zbog puno jače konkurencije. Međutim, izgleda je dobar broj takvih učenika od mature odustalo, te odlučilo napustiti zemlju.

Hrvatska je od školske 2013./2014. do 2018./2019. godine u obrazovnom sustavu doslovce izgubila 32.768 srednjoškolaca, od čega 7588 gimnazijalaca i još 20.178 strukovnjaka koji su u navedenom razdoblju pohađali četverogodišnje strukovne škole, dok preostali broj otpada na one učenike koji su pohađali trogodišnje strukovne škole.

Najviše mjesta na Ekonomiji

Dio problema proizlazi iz deklarativne autonomije sveučilišta, koja ne odgovaraju za i ne trpe posljedice vlastite politike.

Sveučilište u Zagrebu, na čelu s rektorom Damirom Borasom, ove je godine tražilo povećanje kvote na Ekonomskom fakultetu unatoč jasnoj statistici, potrebama tržišta rada, ali nije tražilo povećanje upisnih kvota na onim sveučilištima koja su nužna tržištu rada i interesima studenata – poput edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, logopedije, medicine, radiološke tehnologije, fizioterapije.

Naravno, najviše slobodnih mjesta ostalo je, kad je riječ o Zagrebu, upravo na Ekonomskom fakultetu. Sveučilišta se još uvijek odupiru prijeko potrebnim promjenama.

Podsjetimo, rektor Boras predložio je, pa uručio počasni doktorat gradonačelniku Milanu Bandiću. Bandić je donedavno bio ključan faktor u Plenkovićevoj saborskoj većini.

Foto: Zvonimir Kuhtić/Hina

Facebook Comments