Lalić se u komunističkoj Jugoslaviji osjećao slobodno i dobro: Ćurić tvrdi da je Titov režim bio diktatorski

Lalić se u komunističkoj Jugoslaviji osjećao slobodno i dobro: Ćurić tvrdi da je Titov režim bio diktatorski

U emisiji V&P tretman Osječke televizije, glavni urednik Teleskopa Dražen Ćurić razgovarao je sa sociologom Draženom Lalićem o životu u komunističkoj Jugoslaviji i o karakteru tog režima, kao i o predsjedničkim izborima, anketnim agencijama, protestnim glasovima te o sukobima unutar HDZ-a.

“Ja kada sam studirao bio sam slobodan mladi čovjek. Putovao sam po inozemstvu, imao sam prijatelje strance, i hajde djevojku Njemicu sam imao neko vrijeme. Sve bi to bilo nemoguće da smo doista bili iza željezne zavjese. Izjednačavati Hrvatsku, kao dio bivše Jugoslavije, s drugim zemljama istočne zajednice je ništa drugo nego jedan zločesti, primitivni povijesni revizionizam.”

Hrvatska nije bila demokratska zemlja, kao dio Jugoslavije, nije bila ni samostalna”, priznaje Lalić, ali dodaje da “definitivno nismo u tom dobu živjeli iza željezne zavjese, i ova izjava je na sramotu Kolinde Grabar-Kitarović.”

Dražen Ćurić se složio da imamo važnijih tema u politici, ali smatra da ne treba ni bježati od teme jugoslavenskog komunizma.

“Možda tehnički nismo bili iza željezne zavjese, ali isto tako nismo bili na onoj strani zavjese gdje je bila demokracija, gdje je bila sloboda, gdje su bila ljudska prava. Hrvatska je bila dio jednog komunističkog sustava, Hrvatska je bila u jednoj diktaturi. To je bila zemlja u kojoj se zbog viceva išlo u zatvor. Kada ocjenjujemo bivši režim moramo biti slojeviti.

Nisu stvari crno-bijele, možemo reći da Hrvatska u tehničkom smislu nije bila iza željezne zavjese, ali moramo istaknuti da je Hrvatska bila dio komunističkog sustava koji je bio na svaki način suprotstavljen zapadnoj demokraciji prema kojoj, nadam se, danas idemo”, smatra Ćurić.

“Zapadni komunizam”

Lalić se nije složio, dodavši da su postojali elementi koji jasno razlikuju Jugoslaviju od drugih komunističkih zemalja.

“Ne bih ja baš rekao da smo bili na svaki način suprotstavljeni Zapadu. Od te ideje, pa i prakse socijalističkog samoupravljanja, do nekih jakih elemenata civilnog društva, do intenzivnih komunikacija sa svijetom, turizma, iseljeništva. Tako da ne bih rekao da je Hrvatska bila na svaki način suprotstavljena Zapadu. Zapravo, Jugoslavija se zvala zapadnim komunizmom i mnogi intelektualci, zapravo najistaknutiji intelektualci zapada, od Habermasa do drugih su dolazili u Hrvatsku, u Korčulansku školu, primjerice, jer su baš tamo imali slobodu da o nekim stvarima tamo govore.”

“Jako je opasno raditi takve revizije povijesti“, smatra Lalić, te dodaje “ja sam se onda osjećao slobodno, ali sam shvaćao da ne živimo u demokraciji i nemamo dovoljno sloboda, ali isto tako sam shvaćao da sigurno imamo više sloboda od mnogih naših vršnjaka u drugim istočnim zemljama i nisam se baš osjećao različitim od mojih vršnjaka u Njemačkoj i Italiji iako sam stalno zavidio što oni mogu glasati na izborima, a ja ne mogu. S druge strane, imali smo tu nesretnih okolnosti. Sjećam se da su mi prijatelji završili u zatvoru jer su na ispraćaju jednog vojnika u JNA pjevali “Ustani Bane”. Pa kome smeta Ban Jelačić, pitao sam se tada, a to se pitam i sada.”

Dražen Ćurić je ipak istaknuo ono što smatra osnovnim karakterom jugoslavenskog režima.

“Ta komunistička, Titova Jugoslavija više je sličila na komunizam u DDR-u nego što je sličila na jednu demokratsku Francusku, zapadnu Njemačku ili neku drugu zapadnoeuropsku zemlju. Na drugoj strani, mi se jako dobro sjećamo onih poniženja, odlaska u Trst po traperice, po žvake… Ja ne bih rekao da je to jedan sustav koji bi danas, s bilo koje povijesne distance, mogli ocijeniti kao pozitivan. Mogu razumjeti da je netko u tom sustavu živio bolje, da nekoga za taj sustav vežu lijepe uspomene, ali generalno, to je bio jedan totalitarni sustav koji je suzbijao slobodu i demokraciju i danas moramo biti sretni da s njime nemamo nikakvog povijesnog kontinuiteta.

“Treba biti oprezan u baratanju pojmovima”, smatra Lalić. “Totalitaran sustav znači svevlašće, kontrola svih područja društvenog života, i takav sustav je postojao najkasnije do pada Rankovića 1966. Nakon toga je u politološkoj literaturi dokazano da više nije bilo totalitarnog sustava.”

Je li se bolje živjelo u Jugoslaviji

Lalić smatra da je u Jugoslaviji životni standard bio viši nego danas.

“Životni standard je od početka sedamdesetih pa nadalje bio viši nego sada, prosječni standard prosječne obitelji. Bio je jedan konformizam naših ljudi. Dok nije bilo krize, dok je standard bio visok, većina naših ljudi se jednostavno nije petljala u politiku. Jednostavno su dobro živjeli i koristili su te beneficije”, dodaje Lalić.

“Mi bi sada trebali ići u jedno ozbiljno istraživanje”, smatra Ćurić. “Netko bi se morao jako potruditi da mi dokaže da se nekada bolje živjelo. Ja ipak mislim da sada, uza sve probleme, uza sva ova katastrofalna iseljavanja pogotovo u Slavoniji, živimo puno bolje, puno kvalitetnije i puno slobodnije.”

Ljudi su imali manja očekivanja

“Ako usporedimo kako se tada živjelo u jednoj zapadnoj Njemačkoj sa životom u Jugoslaviji onda vidimo da su razlike ogromne… kad vama je od Zagreba do Osijeka trebalo 10 sati. Bolja je prometna povezanost i infrastruktura. Ja mislim da je ipak jedan Opel ili Volkswagen bolji od Stojadina.”

Moguće je da su se onda ljudi zadovoljavali manjim stvarima, priznao je Lalić. “Možda su nam želje došle glave. Neću reći glave, ali možda nas visoke želje posljednjih dva desetljeća dovode u ovako tešku situaciju. Jesmo li previše htjeli, kako bi pjevali Novi fosili.”

Ja ne bih rekao da je moguće, nego da je upravo to. Ako je u socijalizmu nešto bilo dobro onda je to da susjedu nije bila zelenija trava, što nije imao veću kuću…

Kolinda uplašena do tabana od Škore

U vezi s porukama Kolinde Grabar-Kitarović, Lalić smatra da se predsjednica snažno okrenula desnici.
“Mislim da je razlog tome u njenom protukandidatu. U prvom krugu ona mora prevladati Miroslava Škoru. Ona radikalizira jer je uplašena do tabana od Škore, koji je bio u politici ali se nije toliko isprljao, za kojeg se ne vežu afere poput slavljenja rođendana s ljudima koji su bili kazneno gonjeni a kasnije postali bjegunci.”

Dražen Ćurić je rekao da bi se “ovdje privi put složio s kolegom Lalićem. Ako gledate istraživanja javnog mnijenja, predsjednica vodi pravu bitku u prvom krugu. Njoj će puno teže biti napraviti takvu političku situaciju da u drugom krugu ide s Milanovićem, a onda se predviđa da ne bi trebala imati više problema.”

Odium ljevice prema Kolindi

Lalić je istaknuo da Milanović ipak neće biti tako lak zalogaj u drugom krugu, unatoč tome što se zamjerio velikom broju ljevičara.

“Dosta je ljevičara koji su bijesni na Kolindu Grabar-Kitarović, koji je doista ne mogu ni čuti ni vidjeti. Ja nisam skoro nikad u životu takav odium osjetio kao što je odium simpatizera ljevice prema Kolindi Grabar-Kitarović.”

Kolakušić i protestni glasovi

Ćurić je rekao da anketna istraživanja treba uzeti s rezervom, jer su u izborima za Europski parlament jako pogriješila.

“Pogriješili su kod Kolakušića i kod Ruže Tomašić. HDZ-u su davali 6 mandata, dobio je 4.”

Lalić je rekao da je i sam radio u anketarskim agencijama te smatra da su očekivanja javnosti prevelika. “Istraživanja javnog mnijenja daju neku sliku sadašnjeg stanja. Ona ne mogu predvidjeti što će se događati u nastavku kampanje.”

“Ja osobno jamčim da su ljudi koji rade te ankete politički nepristrani i da su stručni. Oni rade jako zahtjevan posao,” rekao je Lalić.

“Imamo još dva mjeseca do izbora, i sve je tu otvoreno, rekao je Ćurić.

“Ako se sjetimo da je Sinčić, koji je bio gori kandidat i od Škore i od Kolakušića dobio 18 posto, sve je moguće.”

Je li Škoro eksponent HDZ-a

Lalić smatra da će Škori biti važno kako će biti percipiran. Bit će u problemu ako bude percipiran kao kandidat desne struje HDZ-a i nekih drugih stranaka, koji njegovu pobjedu žele iskoristiti za unutarstranačke borbe.

“Tu dolazimo do najvažnijih izbora u Hrvatskoj, a to su unutarstranački izbori, posebno u HDZ-u i SDP-u.”

“Tu je predsjednica u dosta delikatnoj situaciji. Na jednoj strani ima Škoru, kao velika konkurencija na desnoj strani, i s druge velike turbulencije unutar HDZ-a. I moguće je, a znamo da se to već događalo, da se problemi unutar HDZ-a rješavaju i preko predsjedničkih izbora i nije neporezno zaključiti da će možda neke grupacije u HDZ-u čak i žrtvovati njenu kampanju da bi dobili bolju poziciju u rušenju Plenkovića.

Foto: YouTube/Screenshot

Facebook Comments