Hrvatski veleposlanik u Srbiji: Hrvatska mora raditi na proširenju Europske unije na sve zemlje zapadnog Balkana

Hrvatski veleposlanik u Srbiji: Hrvatska mora raditi na proširenju Europske unije na sve zemlje zapadnog Balkana

Hrvatski veleposlanik u Srbiji Gordan Bakota u intervjuu za list “Danas” komentirao je odnose između Hrvatske i Srbije, posebno u kontekstu proširenja Europske unije te politiku Hrvatske prema zapadnom Balkanu, prenosi Novi list.

Bakota je sugerirao kako se “ne smije izgubiti iz vida da u susjedstvu Hrvatske postoje zemlje koje žele ući u EU”. “Hrvatska, stoga, ima posebnu odgovornost i želi da tu ‘baklju’ proširenja prenese dalje tijekom svog predsjedavanja EU-om, a i kasnije”, naglasio je Bakota.

On je “sa žaljenjem” konstatirao da je “došlo do možda i povijesnog propusta jer je EU imala odgovornost da proširenje ide naprijed”, ali je istaknuo nadu da će biti “napravljeni iskoraci” tijekom hrvatskog predsjedanja – i kada se radi o otvaranju pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju i za nastavak EU integracije Srbije, te da Zagreb želi vidjeti “i napredak BiH na euroatlantskom putu”.

Dačićeva očekivanja bit će ispunjena

“Najavljujem da će Hrvatska tijekom svog predsjedanja u prvoj polovini petog mjeseca 2020. organizirati summit o zapadnom Balkanu jer stavljamo proširenje na vrlo visoko mjesto u našoj agendi predsjedanja”, poručio je Bakota.

Na podsjećanje da je srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić rekao kako mnogo očekuje od hrvatskog predsjedanja EU-om i pitanje hoće li “Dačićeva očekivanja biti ispunjena”, Bakota je ocijenio značajnim što “Hrvatska od svih zemalja članica EU-a ima ‘najsvježije’ iskustvo pregovaranja”.

“Pregovarački proces je iznimno bitan jer ima transformacijsku snagu i vjerujem da je ministar Dačić mislio da tema proširenja treba biti jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja. Nastojat ćemo da proširenje dobije istaknuto mjesto i u agendi Bruxellesa, i trudit ćemo se, zaista, da summit koji organiziramo bude uspješan”, naveo je Bakota.

“Vođeni geslom ‘strogo, ali pravično’ gledamo jako pozitivno na proširenje EU-a na sve zemlje zapadnog Balkana. Od Srbije se očekuje ispunjavanje svih kriterija koje je i RH trebala ispuniti, u svom pregovaračkom procesu, poglavito onih iz poglavlja 23 i 24”, istaknuo je veleposlanik RH u Srbiji.

Kompleksni odnosi

Navodeći da već postoje mješovite skupine i povjerenstva za rješavanje otvorenih pitanja, Bakota je kao “najosjetljivije pitanje” za obje zemlje istaknuo problematiku nestalih osoba, naglasivši kako je “vrijeme da obitelji saznaju što se dogodilo s njihovim najmilijima”.

“To pitanje ne treba politizirati, ne treba ga koristiti za političko nadmetanje, već je potrebno da svim ljudima koji su svih ovih godina ožalošćeni zaista pružimo odgovore”, inzistirao je Bakota, uz ocjenu da bi to istodobno “jako relaksiralo ukupne odnose Hrvatske i Srbije”.

On je ocijenio da postoji “izvjestan napredak” i u rješavanju problematike manjina – srpske manjine u Hrvatskoj, odnosno hrvatske manjine u Srbiji, a vrlo bitnim drži što “članovi razmjenjuju iskustva i daju preporuke vladama što činiti”.

Manjine najbolji most između Hrvatske i Srbije

Manjine su, po Bakotinoj ocjeni, “najbolji most između dvije zemlje”, a i njegov osobni i službeni stav Hrvatske je “da se obje manjine moraju jako dobro osjećati i da to treba regulirati u europskom duhu, ispunjavajući obaveze iz međudržavnog sporazuma o manjinskim pravima”, a prije svega ključno pitanje – osigurane političke mandate za hrvatsku manjinu, na državnoj, pokrajinskoj i lokalnoj razini.

“Srpska manjina ima zagarantirana tri mandata u Saboru, na lokalnim razinama također ima niz predstavnika, kao i državnih tajnika u ministarstvima. To je dobro rješenje i trebalo bi ga primijeniti i u Srbiji”, rekao je Bakota i podsjetio da je u Hrvatskoj “srpska manjina koalicijski partner u Vladi, što je iznimno bitno, a ovdje to nije slučaj”.

Nisu ispunjeni uvjeti za novi Vučićev posjet Hrvatskoj

Komentirajući da je od posjeta predsjednika Srbije Hrvatskoj prošlo skoro dvije godine, Bakota je poručio kako “Hrvatska smatra da je preduvjet za idući posjet iskorak u rješavanju otvorenih pitanja, naročito iskorak po pitanju nestalih”.

On vidi pomake, naročito kada je riječ o Domu bana Jelačića u Petrovaradinu, za koji je Srbija izdvojila sredstva, ali je naglasio kako “sa žaljenjem” mora reći da hrvatska zajednica u Beogradu nema niti jedan svoj ured, niti jedan prostor za okupljanje i druženje.

“Meni to, priznajem, nije jasno. Obje države trebaju, dakle, činiti pozitivne iskorake za obje manjine, što će pomoći i tome da ljudi ostanu na ovim prostorima”, sugerirao je hrvatski veleposlanik.

Foto: Damir Senćar/Hina

 

Facebook Comments