HRT-ova urednica traži povećanje pristojbe: Ne možemo konkurirati Netflixu i drugim velikim igračima

HRT-ova urednica traži povećanje pristojbe: Ne možemo konkurirati Netflixu i drugim velikim igračima

Zakon o HRT-u donesen 2010. predvidio je proizvodnju programa koji je danas zastario i ne prati trendove, kazala je Andrea Arežina Grgičević, glavna urednica portala i nelinearnih medijskih usluga HRT-a, u utorak na konferenciji South East Europa Media Forum (SEEMF), prenosi N1.

“Nama bi trebalo više novca da možemo proizvoditi i producirati nove sadržaje jer ćemo se naći u situaciji u kojoj se tučemo s velikim igračima poput Netflixa ili Amazona. Naravno, mi taj novac nemamo jer od 2012. kada je određena visina mjesečne pristojbe raspolažemo s istom količinom novca, a morali smo proizvoditi više programa”, naglasila je.

Dodala je da od 80 kuna koliko iznosi mjesečna pristojba 55 kuna ide za proizvodnju programa HRT-a, a ostatak Fondu za pluralizam medija i ostalim institucijama koje su povezane uz emitiranje i s djelatnošću javne radiotelevizije.

“Kada bismo sada htjeli dići pristojbu, a zakonski bi ona mogla biti do 1,5 posto prosječne plaće u Hrvatskoj, odmah bi bili suočeni s pritiskom raznih grupacija u društvu, ne samo političkih. Kada se govori o HRT-u stječu se politički bodovi, a u javnom prostoru se, osim toga, sluša i da javna televizija nije potrebna do toga da ne proizvodi program kakav bi trebala te da bi stoga trebalo smanjiti pristojbu”, kazala je Andrea Arežina Grgičević.

Istaknula je i da se HRT suočava s pritiscima, ne samo političkim nego i onim iz ostalih grupacija u društvu te da stoga HRT pokušava “ploviti” i davati program kakav bi trebali pridržavajući se Zakona o HRT-u i ugovora s Vladom, a istovremeno je suočen s iznimno brzim promjenama u medijskom svijetu.

“Pritom se nalazimo u situaciji u kojoj se moramo pridržavati zakona i u kojoj politika odlučuje o ravnatelju i u kojoj politika bira članove Programskog vijeća. Ne možemo govoriti o čistoj neposrednoj ovisnosti od politike, ali pritisci ne dolaze samo od politike nego i od različitih grupacija i interesnih skupina” zaključila je Arežina Grgičević.

Na panel diskusiji “Javni medijski servisi pod pritiskom – između problema s financiranjem i političkog utjecaja” profesorica Viktorija Car sa Zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti ocijenila je kako je situacija na HRT-u posljednjih petnaestak godina “najgora ikada”.

To pripisuje menadžmentu koji ne može osigurati pretpostavke za zadovoljavajući program na korist svih hrvatskih građana.

O situaciji i problemima javnih medijskih servisa u drugim zemljama govorili su i generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović te Susanne Pfab, generalna sekretarica ARD-a.

Foto: Damir Senčar/Hina

Facebook Comments