Nijemci više ne vjeruju da ih policija može zaštiti od migrantskog kriminala: Organiziraju se sami, a politika ih smatra teroristima i desnim ekstremistima

Nijemci više ne vjeruju da ih policija može zaštiti od migrantskog kriminala: Organiziraju se sami, a politika ih smatra teroristima i desnim ekstremistima

Njemački građani se više ne oslanjaju na policiju da riješi problem kriminala povezanog s imigrantima. Od 2015 u raznim gradovima i općinama počele su se formirati  Grupacije slične građanskim stražama koje služe kao zaštita građanima i podrška policiji. DW navodi da isti žele organizirati “sigurnosne zone” za Nijemce te biti “oči i uši za policiju” i tvrde da je u Njemačkoj sve više građana izloženo na milost i nemilost uvezenom kriminalu.

Međutim, nisu svi iz sigurnosnih službi zadovoljni. S obzirom na masivnu pojavu građanskih straža reagirala je i policija u Chemnitzu. “Patrolirajuća građanska straža u Döbelnu je ne samo nepotrebna, već u potpunosti neprihvatljiva”, navodi se u službenom priopćenju. “Pravo nad upotrebom sile je isključivo državna nadležnost”.

Ali što kada policija nije u stanju zaštiti građane? Tada je prirodno da se građani sami organiziraju.

Zato ne iznenađuje da je Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova početkom tjedna navelo da takve grupacije u međuvremenu postoje u gotovo svim saveznim pokrajinama. “Unutar skupina koje nastupaju kao građanske straže bi se mogli razviti zameci za desnoteroristički potencijal”, upozorilo je ministarstvo.

DW navodi da takve grupacije uglavnom čine desni ekstremisti, pripadnici huliganske i rokersko-bajkerske scene, kao i takozvani “bijesni građani” (njem.: Wutbürger). Desnoekstremne grupacije zahtijevaju uspostavljanje takozvanih “sigurnosnih zona” u “kojima Nijemci mogu biti sigurni”.

Međutim, podrška među lokalnim stanovništvom je značajna. Prema rezultatima jedne ankete koju je proveo institut YouGov, početkom 2016. si je 29 posto Nijemaca moglo zamisliti biti član jedne građanske straže, kako bi u slučaju potrebe i nasiljem štitili vlastite interese ako država to ne učini. Inicijalni događaj za naklonost građanskim stražama su bila masovna seksualna uznemiravanja i krađe za vrijeme dočeka Nove godine u Kölnu s 2015. na 2016., navodi ovaj kölnski institut.

“Nadziremo građanske straže vrlo precizno”, kaže Leoni Möllmann, glasnogovornica Ministarstva unutarnjih poslova Sjeverne Rajne Vestfalije. No za sada se te skupine kreću unutar granica zakona.

U Sjevernoj Rajni Vestfaliji oko 250 aktivista su pripadnici tvrde jezgre te scene, kako procjenjuje pokrajinsko Ministarstvo unutarnjih poslova. Ti ljudi bi mogli za pojedinačne demonstracije mobilizirati i do 700 ljudi, navodi se dalje. Ta “miješana scena” u kojoj su desni ekstremisti, pripadnici rokerskih bajker-skupina, huligani i “bijesni građani” pokušava tobože bezazlenim “šetnjama” doprijeti i do apolitičnih građana.

Dok ih jedni optužuju za desni ekstremizam, jedan stručnjak za desni ekstremizam upozorava  na važnost sigurnosti za građane, te upozoravaju da će utjecaj ovakvih skupina samo jačati, ako se politika na neki način ne uhvati u koštac s problemom.

Matthias Quendt, stručnjak za desni ekstremizam s Instituta za demokraciju i civilno društvo Amadeo Antonio Zaklade u Jeni u svojoj studiji “Građanske straže: pomoćni šerifi ili inscenirana provokacija?”. Quendt upozorava na opasnost da se tema sigurnosti “prepusti političkim akterima s krajnjeg desnog ruba.”

Foto: Omer Messinger/Epa

Facebook Comments