Slobodan Prosperov Novak nemilosrdan u ocjeni riječkog “kriptojugoslavenskog sleta”: To nije antifašizam, to je komunizam

Slobodan Prosperov Novak nemilosrdan u ocjeni riječkog “kriptojugoslavenskog sleta”: To nije antifašizam, to je komunizam

Emina Višnić, direktorica projekta “Rijeka 2020 – europska prijestolnica kulture”, izjavila je u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” da reakcije koje se vide u svim relevantnim medijima u Hrvatskoj i inozemstvu, kao i u nekim anketama, govore o tome kako se radi o uspjelom  otvorenju. Dominiraju dobra mišljenja i pohvale, kazala je i zahvalila se HRT-u koji je, kako kaže,  napravio zaista izvrstan prijenos same svečanosti.

Slobodan Prosperov Novak, povjesničar hrvatske književnosti, komparatist i teatrolog, rekao je da se ovdje radi o retrogradnom dramaturškom modelu koji ničim ne impresionira.

– To je jedna sletovska predstava viđena u raznim epohama, rekao je i potom dodao da je i u predstavi “Jurišanju na zimski dvorac” sudjelovalo oko 20.000 ljudi u Petrogradu. “Ovdje je potpuno jasno da se radi o jednom kriptojugoslavenskom, kripto navodno antifašističkom, kriptokomunističkom sadržaju. Što se tiče zastava i lente vremena ona je izvedena na razini Googlea, Wikipedije”.

Ne može se pjevanje pjesme “Bella ciao” primiti baš samo tako, da se na toj manifestaciji spotiče velika grupa ljudi, da pjeva jednu pjesmu koja s partizanskim, antifašističkim pokretom u Rijeci, apsolutno nema veze. Ima veze, kao što je poznato iz povijesti, s komunizmom, poratnim, s pseudokomunizmom u našem prostoru, kazao je Prosperov Novak.

Višnić mu je odgovorila i napomenula da europska prijestolnica kulture nije samo riječki, već i europski projekt.

– Dopuštam kao i što ću uvijek dopuštati svakome da u bilo kojem dijelu, bilo ono umjetničko ili bilo koje drugo, vidi svoju interpretaciju. Samo se nemojte pozivati na apsolutnu istinu kada tako nešto tvrdite. Neke interpretacije su drukčije. Postoje ljudi koji su doživjeli tu pjesmu, ne isključivo kao povijesni ideološki diskurs, nego u poruci koja govori o slobodi, umiranju za slobodu, što je univerzalna poruka Europe i svog civiliziranog svijeta. Ti ljudi također imaju pravo na interpretaciju. To što vi govorite o sletovskoj dramaturgiji te predstave mislim da niste u pravu. Prije bi se govorilo o nekoj vrsti happeninga. Da to nije bilo ništa novo i ekskluzivno – nitko nikada nije ni tvrdio da treba biti nešto novo i ekskluzivno. Mislim da vi kao i neki drugi, srećom u manjini, u hrvatskim medijima previše ideologizirate tu stvar i postavljate tezu o nekakvom jugoslavenstvu, jugonostalgiji, u gradu koji je bio sa svojim punkom i svim ostalim predvodnica kritike istog tog sistema, rekla je Višnić.

Jasen Boko, dramaturg i producent u HNK-u Split, rekao je da se hrabrost očitovala upravo u činjenici da se tradicija suoči sa suvremenošću.

– Ja volim tradiciju ako je zaista interpretirana na suvremeni način. Ne mislim da je ovo bilo retrogradno. Ne vidim ništa kripto ni pseudo u tome. Gospođa ministrica je rekla da je ovo transnacionalni događaj. U tom smislu pjesma “Bella ciao” jako dobro pristaje. Ne možemo se vezati samo na Rijeku, samo na hrvatstvo. Možemo napraviti most prema svemu, prema različitosti. Rijeka jeste jedan most. U nas je ta paranoja da kad god se nešto pokuša onda se samo pozovu na jugoslavenstvo, komunjarstvo, UDBA-u. Umorni smo od toga. Gledajmo prema naprijed. Meni se taj program jako svidio. Ovo je jedan program koji je oživio grad. Rijeka je jako hrabro ušla u ovaj projekt i ako tako nastavi bit će to zaista jedna zanimljiva godina, rekao je Boko.

Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture, rekla je da se na poziciji ministrice uglavnom suzdržava oko toga kako joj se nešto svidjelo.

– Bilo je jako puno ljudi taj dan i bila je jako svečana atmosfera u gradu. Ovo je bila ceremonija otvorenja, a pred nama je godina dana s više od 600 programa. Meni je žao da se cijeli program svodi na jednu ili dvije instalacije ili događaja koje u ovom trenutku ljudi percipiraju kao provokaciju. Međutim, umjetnost je uvijek provocirala. U povijesti su umjetnici znali i jako teško nastradati. Vrijeme će pokazati je li nešto umjetnička provokacija ili samo provokacija, rekla je i dodala da joj je “neprihvatljivo korištenje totalitarnih simbola poput npr. petokrake ili pozdrava ‘smrt fašizmu'”.

– Ignoriralo se istodobno da su se pod tim pozdravima i simbolima vršile egzekucije. U krajnjem slučaju, do 1991. godine, pod tom zvijezdom je napadana Hrvatska, Vukovar, moj Dubrovnik, uništavana je baština. Isto tako mi je neprihvatljivo, potpuno nekritički tvrditi da nekakav pozdrav “za dom spremni” ima samo konotaciju Domovinskog rata, a da nema konotaciju od 1941. do 1945., rasnih zakona i slično. To mi je neprihvatljivo kao osobi i to osuđujem, kazala je.

Istaknula je i da će, dok bude ministrica, braniti pravo umjetnika da se kroz svoje umjetničke izraze određuju pa i prema tim bolnim temama. Dodaje da joj je žao da se kroz cijeli program EPK-a nije ništa čulo o gostovanjima svjetskih kazališta, o umjetnicima, ni o obnovi muzeja.

– Sve se svodi na jednu zvijezdu, zastavu ili ovo što slušamo zadnjih dana o tome – je li predsjednik Vlade bio ili nije bio u Rijeci. To je zloporaba kulture. To je ponižavanje u krajnjem slučaju, svih tih ljudi koji su tamo program osmišljavali, svih umjetnika koji će u njemu sudjelovati. Predsjednik Vlade tamo nije bio isključivo zato jer je bio na sastanku sa 17 drugih premijera. U ovome trenutku predsjedamo Vijećem EU-a i pregovara se o proračunu i jasno je rekao da će doći drugi put, kazala je. Potom se obratila gospođi Višnić i kazala da oni koji vode “prijestolnicu kulture moraju se zapitati i angažiranije promovirati bogati kulturni program koji će kroz slijedećih godinu dana doista u Rijeci pokazati neke vrhunce europske kulture i umjetnosti”.

Foto: Screenshot/HRT

Facebook Comments