Žestoka rasprava o migrantskoj krizi: Plenkovićeva Vlada optužuje Ostojića da im je ostavio samo dvogled

Žestoka rasprava o migrantskoj krizi: Plenkovićeva Vlada optužuje Ostojića da im je ostavio samo dvogled

Europa svjedoči mučnim scenama s tursko-grčke granice. Mogu li se scene zaustavljanja migranata uz pomoć jake sile preliti i na granicu između BiH i Hrvatske i koliko smo blizu ili daleko od slanja vojske u pomoć policajcima?

O tome su u Otvorenom govorili Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova; Ranko Ostojić, bivši ministar unutarnjih poslova i predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost; Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu Ministarstva unutarnjih poslova; Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba i Dragan Kulić, pomoćnik direktora Granične policije BiH.

– Ujedinjena Europa je bila danas na granici. Došlo je do promjene paradigme. 2015. skoro je došlo do urušavanja Dublinskog i Schengenskog ugovora. Vijeće je u listopadu prošle godine osudilo operacije u Siriji i upozoravalo na mogućnost migrantske krize. Bili smo spremni na moguće valove migracija, ali hrvatska policija vrlo organizirano, s 6500 dobro opremljenih policajaca, čuva granicu RH i EU-a i za to smo dobili pohvale, kazao je ministar Gordan Grlić Radman.

Ničeno: Situacija na grčko-turskoj granici se smiruje

Zoran Ničeno kaže kako je ovo prilika da EU zajedno pomogne Grčkoj. Prema podacima kojima raspolaže, situacija na grčko-turskoj granici se smiruje. Danas je bilo 5 tisuća migranata na području kopnene granice i oko 1000 na Lezbos, kazao je. Dodao je kako u tim grupama nisu pretežno Sirijci, nego pretežno Afganistanci i Pakistanci. Naglasio je kako je 2015. situacija počela kao humanitarna zbog sirijskih izbjeglica, a zaustavljena zbog ekonomskih migranata.

Ostojić oštro demantira: Optužuju ga da je ostavio samo dvogled za čuvanje granice

“Mađarska je napravila isto što i RH, a samo se nama to uzelo za zlo”

Ranko Ostojić ponovio je da Erdogan ucjenjuje EU, te dodao kako je ranije upozoravao na to da je ugovor EU-a i Turske na klimavim nogama. Kazao je kako je 2015. Grčka bila pod velikim pritiskom i puštala migrante bez kontrole. “Prije toga je masa migranata prošla i kroz Mađarsku i drugim rutama. Istina je da se migranti nisu zadržavali u zemljama koje su bile koridor – samo 24 ljudi od njih 682 tisuće je zatražilo azil, a samo su tri odobrena. Svi ostali su tražili budućnost u zapadnoj Europi. Polovica njih su bile žene i djeca, polovica Sirijci, a 25 posto njih Iračani”. Naglasio je kako Mađarska nikoga od migranata nije zadržala, nego je napravila isto što i Hrvatska, a samo se Hrvatskoj to uzelo za zlo.

Europa odlučila rješavati problem na izvoru

– Vidljivo je da se na strateškoj razini izuzetno dobro komunicira, informacije su pravovremene i vjerodostojne. Europa je shvatila da se trebaju rješavati uzroci, a ne posljedice. Pitanje ovakvih kretanja treba se rješavati izvan Europe. Program iz Marakeša daje pravo potpisnicima da poduzmu različite mjere. Treba napraviti razliku između izbjeglica i ekonomskih migranata. U razgovoru s kolegama Grčke, Turske i Bliskog istoka dobivam informacije da se vrlo cijeni ono što se danas dogodilo u Grčkoj, kazao je Gordan Akrap. Ovim potezom EU je dala do znanja da postaje međunarodni subjekt, dodao je.

“U BiH kontinuirano nedostaje 400 policajaca”

– Granična policija BiH već je poduzela određene operativne radnje Naša je obveza spriječiti ulazak i izlazak ilegalnih migranata iz BiH, kazao je Dragan Kulić. Komentirajući izjavu ministra sigurnosti Fahrudina Radončića da BiH nema planova i da joj prijeti kataklizmički scenarij kazao je kako je ministar vjerojatno mislio na složenost sustava sigurnosti u BiH. Naime, postoje policijski organi na nivou BiH te entiteta i kantona i postoji problem koordinacije. Međutim, dodao je – granična policija BiH intenzivno prati događanja na ‘balkanskoj ruti’ i intenzivno surađuje s partnerskim agencijama u BiH i policijama susjednih država. Potvrdio je da u BiH kontinuirano nedostaje 400 policajaca, a njih 1200 za potpuno zatvaranje državne granice.

– U graničnoj policiji ima oko 6500 policajaca i na svim mjestima na kojima je to potrebno uspostavljen je kompletni tehnički nadzor termovizijskih i radarskih sustava. Takav sustav imamo na čitavoj granici sa Srbijom. Imamo 17 novih mobilnih termovizijskih sustava i koncept uključivanja ostalih dijelova policije u sustav granične policije za što je obučeno oko tisuću interventnih policajaca, kazao je Zoran Ničeno. Kad se sve zbroji dolazimo do broja od 7 i pol tisuća ljudi koji se mogu angažirati na granici, dodao je.

Svađa oko toga tko je bolje opremio graničnu policiju

– Godine 2013. hrvatsku granicu čuvalo je od 6000 do 6300 graničnih policajaca i taj broj nije trebalo povećavati, jer se radilo o uvjetu za ulazak u EU i 6200 policajaca je bilo dovoljno za ispunjavanje ‘scengenskih kriterija’ što je ispunjeno u veljači 2013., kazao je Ranko Ostojić. Dodao je da je od ulaska u EU u dvije godine utrošeno 97,3 posto od 120 milijuna iz Schengen facility fonda za kupnju termovizijskih kamera, radara za plavu granicu i dva najmodernija helikoptera.

Ničeno je dodao kako je kasnijim schengenskim evaluacijama 2016., 2017. i 2019. se broj graničnih policajaca morao podići na 6.500. Kazao je kako Schengen facility nije pokrio sve potrebe, nego je trebalo termovizijski još pokriti kompletnu BiH granicu.

– Rečenica u kojoj se kaže da je Vladi ostavljen dvogled i da prije nije ništa napravljeno je stvarno neprihvatljiva, ponovio je Ostojić. Grlić Radman je kazao kako je ova Vlada puno angažiranija i proaktivnija u pribavljanju najmodernijih sredstava za kontrolu granice. Ovo su rezultati ove Vlade i našeg ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, kazao je.

– Ključno je da se razmatra najgori scenarij. Vi se kao preventivni sustav pripremate za najgora razmišljanja. Ovo je pozitivno, ali su i pozitivna razmišljanja o tome kako, kad i pod kojim uvjetima vojska može izaći na granice, kazao je Gordan Akrap. Ostojić je tome dodao kako “vojska nema pravo koristiti oružje, nema pravo prisile i diranja u civile”.

– Vojska može imati psihološki efekt i pružiti logističku potporu, što je i radila 2015. Vojska je bila s nama u migrantskoj krizi. A ako je sve ovo zasluga ministra Božinovića, onda treba čestitati onoj Vladi da je bez opreme, bez ijednog incidenta provukla deset puta više migranata kroz Hrvatsku. To nadmetanje nije dobro, trebamo pokazati jedinstvo”, naglasio je Ostojić. S tim se složio i Zoran Ničeno, uz napomenu da se situacija promijenila – tadašnje propuštanje danas je čuvanje granice.

Facebook Comments