Ugledni seizmolog Hrvoje Tkalčić: Imali smo sreće, moglo je biti gore

Ugledni seizmolog Hrvoje Tkalčić: Imali smo sreće, moglo je biti gore

Hrvoje Tkalčić, ugledni seizmolog i ravnatelj Odjela seizmologije i matematičke geofizike pri Australskom nacionalnom sveučilištu putem svog Facebook profila obratio se javnosti i u podužem statusu detaljno objasnio što se dogodilo i što vjerojatno sada čeka stanovnike glavnog grada.

Dragi svi, pokušat cu iz prespektive znanstvenika, geofizičara kojem je seizmologija primarna specijalizacija, interpretirati potres koji koji je jutros pogodio sjevernu Hrvatsku u neposrednoj blizini Zagreba. Najprije treba spomenuti da je od glavnog potresa prošlo manje od nekoliko sati i sada treba pustiti kolege seizmologe da odrade svoj posao i analiziraju glavni potres i sve naknadne potrese. Dakle nitko, ponavljam, baš nitko, ne može još sa sigurnošću reći koliko se točno energije oslobodilo, koja je precizna lokacija potresa, na kojem se rasjedu dogodio, itd. Kompjutorski algoritmi i početne analize su pomogle odrediti da se radi o plićem potresu ispod Medvednice (prema prvim procjenama na dubini od oko 10 km, no pojasnit ću kasnije zbog čega to još nije pouzdano), međutim odmah sada treba reći da će analize trajati danima i mjesecima. Kolege u Seizmološkoj službi, kao i akademsko osoblje na Geofizičkom odsjeku PMF-a sada imaju pune ruke posla i treba im dati vremena za analizu.

Ovaj potres nije iznenađenje, niti je iznenađenje to što se dogodio u neposrednoj blizini grada Zagreba, te da je uzrokovao materijalnu štetu u samom gradu a vjerojatno i široj okolici, što će se uskoro utvrditi. Mogu samo reći da je sreća u nesreći to da se radilo o relativno umjerenom potresu. Prema prvim analizama, magnituda momenta potresa koja se u modernoj seizmologiji određuje na osnovu energije koja se oslobodila u žaristu (hipocentru) potresa, bila je 5.4. Da se nekim slučajem radilo o nešto većem potresu, recimo magnitude 5.7 kao što je to jučer bio slučaj na granici Grčke i Albanije, ili potresu magnitude preko 6.0, radilo bi se o energiji koja je desetak puta veća od ovoga (razlika od 1.0 u ovom načinu mjerenja znači razliku od 10 puta u energiji jer se radi o logaritamskoj skali). Zato, treba reći da je moglo biti i dosta gore, ali na sreću nije.

Jedna od prvih stvari koju sada treba napraviti je izaći na teren i pokušati naći trag rasjeda na kojem se potres dogodio na samoj površini Zemlje. Kod plitkih potresa kao što je to bio ovaj bi se trebala moći vidjeti rasjedna linija (na presjeku između rasjedne plohe i površine Zemlje) po kojoj su se dva bloka zemlje pokrenula jedan u odnosu na drugi i time uzrokovala potres. Kad je potres dublji, smicanje duž plohe ne dosegne površinu Zemlje, međjutim kod plićeg žarista i kod potresa ove veličine bi se rasjedna linija trebala jasno vidjeti. To će pomoći u određivanju samog fizikalnog mehanizma potresa jer su matematička rješenja – zbog same prirode smicanja i sila u žaristu potresa – dvoznačna (drugim riječima, dobiju se iz analize seizmograma dvije plohe koje su okomite jedna na drugu). Manifestacija rasjeda na površini Zemlje bi trebala ponuditi jednoznačno (fizikalno) rješenje i reći nam puno toga o samoj orjentaciji rasjedne plohe, načinu na koji su se dva bloka pomakla, u kojem smjeru se oslobodilo najviše energije, i prema tome, koje lokacije su možda najviše stradale.

Foto: Dario GRZELJ/ Hina

Treba isto tako odmah pojasniti da materijalna šteta ne ovisi samo o tome u kojem smjeru se oslobodilo najviše energije i koliko je lokacija udaljena od samog žarišta potresa, nego ovisi i o vrsti tla na kojem je sagrađena zgrada, kuća, cesta, most… Ono što je svakako najteže je imati detaljnu mapu podzemlja kroz koje se šire valovi potresa. O strukturi Zemlje ovisi koliko će od početne energije koja se oslobodila u zarištu, doći do pojedine lokacije na površine Zemlje. Moje kolege seizmolozi imaju ne samo solidne informacije o tome, nego i znanja i mogućnosti da to u narednim satima i danima odrede, i zato se treba strpiti.

Ono što sve najviše zanima je to što ćiniti sada i što očekivati u slijedećim danima. Za sada bih samo potvrdio ono što je Seizmološka služba već objavila ili će objaviti. Nitko sa sigurnošću ne može znati niti predvidjeti potrese, ali iz prijašnjih primjera i iskustva znamo da sada predstoji period “zacijeljivanja” rasjeda na kojem se potres dogodio, što znači da nas očekuje pojačana seizmička aktivnost i veliki broj umjerenih i slabih potresa. Iz raspodjele lokacija tih manjih potresa će se naknadno moći utvrditi opseg rasjedne zone koja se aktivirala, radi li se o novom rasjedu kojeg još nismo poznavali ili o poznatom rasjedu, itd. Dakle, ti naknadni potresi su nešto normalno, nešto na što je stanovništvo, recimo Kalifornije ili Japana, naviklo, i sigurno svima zbog toga u ovoj situaciji ne treba dodatne panike. Međutim, trebat će dobro identificirati štetu i odrediti može li se u oštećenoj kući ili zgradi nastaviti živjeti. Treba dobro provjeriti i pozatvarati sve instalacije. Ako osjetite potres, nemojte bježati van zgrade ili kuće dok se trese – umjesto toga potražite zaštitu i pokrijte glavu – to može biti i ispod stola, a sad je dobar trenutak da razmislite gdje je najsigurnije”, piše Hrvoje Tkaličić.

Foto: Dario Grizelj/Hina

Facebook Comments