Tko je novi dekan Prirodoslovno–matematičkog fakulteta: Fizičar koji je objavio čak 350 znanstvenih radova

Tko je novi dekan Prirodoslovno–matematičkog fakulteta: Fizičar koji je objavio čak 350 znanstvenih radova

Zagrebački PMF od listopada dobiva novog dekana. Dosadašnji prodekan za financije Mirko Planinić naslijedit će aktualnu dekanicu Aleksandru Čižmešiju. Fakultetsko vijeće Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na elektronskoj sjednici održanoj 21. svibnja 2020. izabralo je prof. dr. sc. Mirka Planinića, dosadašnjeg prodekana za financije, za novog dekana fakulteta za mandatno razdoblje od dvije akademske godine (od 2020./21. do 2021/22).

Riječ je o vrsnom znanstveniku koji se bavi istraživanjima u eksperimentalnoj fizici elementarnih čestica. Javnosti je postao poznat po izjavi da znanost i vjera mogu biti u međusobnome skladu.

Kako stoji u njegovu životopisu, Mirko Planinić rođen je 28. studenog 1966. godine u Zagrebu. Završio je inženjerski (danas istraživački) smjer fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Na istom fakultetu magistrirao i doktorirao eksperimentalnu nuklearnu fiziku. Od 1993. godine zaposlen je kao znanstveni novak na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Od 2000. do 2002. godine boravio je na poslijedoktorskom usavršavanju na Indiana University u SAD, javlja Narod.hr.

U zvanje docenta izabran je 2003. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2008. godine, u zvanje redovitog profesora 2013. godine, a 2019. godine u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju. Prof. Planinić objavio je u koautorstvu više od 350 znanstvenih radova koji su citirani preko 21.000 puta, navode s PMF-a.

Bavi se istraživanjima u eksperimentalnoj fizici elementarnih čestica, a suvlasnik je i spin-off tvrtke Picologic koja proizvodi višekanalne pikoampermetre za mjerenje malih struja na visokom naponu. Član je Upravnog vijeća Instituta Ruđer Bošković i Vijeća CERN-a kao predstavnik Hrvatske.

Planinić je javnosti postao poznat kada je 2015. na okruglom stolu Matice Hrvatske istaknuo vlastito stajalište da znanost i vjera mogu biti u međusobnome skladu. Podsjetio je i da su mnogi znanstvenici ujedno bili i vjernici.

S obzirom na jedan od najčešćih i najvećih problema između znanosti i vjere, navlastito vjere u Boga Stvoritelja, prijepor između znanstvenoga i biblijskoga objašnjenja postanka svijeta i čovjeka, Planinić je rekao da podupire nastojanja oko pomirenja evolucije i vjere, osobito pristup koji se unutar tih nastojanja služi kvantnom fizikom.

“Vjera i znanost nisu u sukobu, nego u skladu, a mogu se mimoilaziti za one koji vjeruju da Stvoritelja nema, kazao je Planinić te na pitanje zašto smo ovdje odgovorio da je to zato što nas je Bog stvorio”.

Foto:Screenshot

Facebook Comments