AFERA VJETROELEKTRANE: Prvo je ministar Ćorić pogodovao Bašićevom C.E.M.P-u, a onda je HBOR odobrio kredit od 590 milijuna kuna

AFERA VJETROELEKTRANE: Prvo je ministar Ćorić pogodovao Bašićevom C.E.M.P-u, a onda je HBOR odobrio kredit od 590 milijuna kuna

Uhićenje bivše kninske gradonačelnice Josipe Rimac u antikorupcijskoj akciji USKOK-a zbog sumnji da je zlorabila svoju funkciju kako bi pogodovala tvrtki C.E.M.P. Milenka Bašića u izgradnji vjetroelektrane Krš-Pađene u općini Ervenik, ponovo je otvorila pitanje ekološke isplativosti ovog projekta, kao i postupanja hrvatske Vlade po pitanju provođenja europskih direktiva o zaštiti okoliša.

I dok se Rimac sumnjiči da je kod predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske regulatorne agencije (HERA) Tomislava Jurekovića urgirala da se Bašićevoj tvrtki izda status povlaštenog proizvođača električne energije, čime bi njegova kompanija Hrvatskom operateru tržišta energije (HROTE), državnom poduzeću koje otkupljuje energiju iz obnovljivih izvora, mogla prodavati struju po višoj cijeni, aktivisti su već ranije upozoravali na njegovu štetnost za okoliš te nepoštivanje procedura, javljaju Novosti.

O vjetroelektrani Krš-Pađene do sada se govorilo kao o najvećoj vjetroelektrani u Hrvatskoj i široj regiji te nakon Pelješkog mosta najvećem projektu u Hrvatskoj u koji je uloženo 1,8 milijardi kuna. Na kraju izgradnje trebala bi imati 48 vjetroturbina ukupne snage 142 megavata.

No nakon što je Hrvatska banka za obnovu i razvoj prošle godine odobrila C.E.M.P.-u kredit u visini od 590 milijuna kuna radi dovršavanja izgradnje, udruga Biom je u srpnju prošle godine upozorila kako se radi o projektu protiv kojeg je otvoren postupak na Visokom upravnom sudu radi nezakonito izdanih dozvola o prihvatljivosti za okoliš i prirodu kojeg je 2017. godine protiv Ministarstva zaštite okoliša i energetike pokrenula Zelena akcija.

Naime, Zelena akcija pokrenula je parnicu protiv Ministarstva jer je, kako tvrde, svojim rješenjem nezakonito oslobodilo investitore obveze izrade studije utjecaja. To rješenje doneseno je protivno mišljenjima Uprave za zaštitu prirode i Zavoda za zaštitu okoliša i prirode te je temeljeno na argumentima koje je ponudilo odvjetničko društvo koje je zastupalo investitora, kako je za Novosti objasnio Gligor Radečić iz udruge Biom.

– Pritom je posve neobična činjenica da to novo rješenje nije potpisao službenik Ministarstva što je inače praksa, sukladno normalnoj proceduri, već čak tri osobe na najvišim političkim pozicijama u Ministarstvu – ministar, državni tajnik i voditelj pravne službe – rekao je Radečić za Novosti. Upravni sud u Splitu, a zatim i Visoki upravni sud, nisu utvrdili nezakonitosti u zadnjoj odluci Ministarstava te smatraju da se ranije dozvole o prihvatljivosti na okoliš iz 2007. i 2009. godine, koje su izdane za manju i raniju verziju projekta Krš Pađene, mogu prenijeti i na novi projekt iz 2017. godine.

No osim ovoga, udruga Biom je još ranije upozoravala da se radi o projektu koji je odobren na temelju neažuriranih, više od deset godina starih podataka o stanju okoliša na kninskom području koje je zaštićeno ekološkom mrežom Natura 2000, što predstavlja kršenje nacionalnih i europskih propisa o zaštiti prirode. No ne samo oni. Jer je to bio i stav Ministarstva zaštite okoliša i te njegovih stručnih tijela.

– Kroz okolišne postupke potrebno je detaljnije sagledati moguće negativne utjecaje projekata, pronaći alternativna rješenja, kao i mjere kojima je moguće ublažiti negativne utjecaje. Ta procjena bi trebala biti stručna, a struka kaže da stari podaci nisu dovoljno reprezentativni da bi se smjeli koristiti za analizu i donošenje zaključaka o utjecajima s obzirom na to da se staništa te sastav vrsta na datom području mogao i značajno promijeniti. Smjernice Škotske agencije za zaštitu prirode, koji su vodeći autoritet u svijetu za zaštitu ptica od vjetroelektrana, navode da je opravdano korištenje podataka iz prethodnih procjena samo ako su podaci pouzdani i ne stariji od pet godina. U suprotnom, ako se dopušta da zahvati prolaze na temelju starih studija i podataka koji su dobiveni istraživanjima upitne kvalitete, a dokazali smo da se ponekad i manipulira podacima, zanemaruje se svrha ovih postupaka te ispada da su ovi postupci samo još jedan birokratski korak koji investitori moraju zadovoljiti – rekao nam je Radečić.

I Slaven Dobrović, bivši Mostov ministar zaštite okoliša i energetike, koji je dok je bio na dužnosti u Vladi tražio izradu studije utjecaja na ekološku mrežu za projekt, kao komentar na činjenicu da je njegov nasljednik Tomislav Ćorić to poništio, rekao je da se radi o pogodovanju investitoru.

– Kao bivši ministar zaštite okoliša gospodin Dobrović je vjerojatno upućeniji od nas. Da prvo rješenje nije poništeno investitor bi trebao napraviti novu studiju. Izrada nove studije bi mu oduzela najmanje godinu dana pa ne bi stigao dobiti poticaje za proizvodnju električne energije – rekao je Radečić.

Projekt izgradnje vjetroparka Krš-Pađene hrvatske udruge za zaštitu okoliša prijavile su i Europskoj komisiji koja sada istražuje usklađenost projekta s europskim zakonodavstvom na području zaštite prirode. Europska komisija priopćila je 14. svibnja odluku da od Hrvatske traži da poboljša svoju primjenu Direktive o staništima što se tiče procjene utjecaja projekata vjetroelektrana na područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Prema Direktivi o staništima, tvrde u BIOM-u, projekti koji bi mogli imati značajan utjecaj na područja ekološke mreže, bilo pojedinačno, bilo u kombinaciji s drugim planovima ili projektima, mogu se odobriti tek nakon što se utvrdi da neće negativno utjecati na to područje.

– Udruga BIOM je u posljednje dvije godine upozorila Europsku komisiju na nezakonitosti i stručne nedostatke u postupcima procjene utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (okolišni postupci) vezano za 9 projekata vjetroelektrana u Hrvatskoj. Komisiji je ukazano i na projekt Krš-Pađene, osobito na činjenicu što je tako veliki projekt odobren bez provedbe postupka Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, odnosno što je oslobođen obveze izrade studije utjecaja, što je po nama nezakonito – rekao nam je Radečić. Na ovaj potez odlučili su se nakon što su hrvatski sudovi odbili većinu Biomovih tužbi i tužbi partnerskih organizacija.

– Komisija je prepoznala našu argumentaciju i dokaze o praksi upravnih tijela vezano za odobravanje vjetroelektrana i njihove utjecaje na okoliš i prirodu – rekao je Radečić. EK je sada Hrvatskoj dala službenu opomenu, nakon čega ima četiri mjeseca da ukloni nedostatke koje je utvrdila Komisija. Ako to ne riješi, država može na koncu završiti na Sudu Europske unije, a u tom slučaju plaćat će od novca svih hrvatskih poreznih obveznika goleme kazne dok nedostatke na kraju ne ispravi, tvrde iz BIOM-a.

– Nadamo se da će Hrvatska reagirati na opomenu Europske komisije i osigurati da se pravna stečevina EU koja se tiče okoliša pravilno primjenjuje. Želja nam je da više ne bude potrebe za sudskim sporovima i pritužbama Komisiji, no sve dok Hrvatska neće pravilno provoditi svoje zakonodavstvo, Udruga Biom će ukazivati na nepravilnosti u okolišnim postupcima, jer je to naša obaveza kojom doprinosimo javnom interesu i našem društvu – zaključio je Radečić.

Foto: Lana Slivar Dominić/Hina

Facebook Comments