Druga strana vladavine “superheroja” Vilija Beroša: Dugovanja zdravstva su enormna i stalno se povećavaju

Druga strana vladavine “superheroja” Vilija Beroša: Dugovanja zdravstva su enormna i stalno se povećavaju

Uvijek napetu financijsku situaciju u zdravstvu dodatno je ove godine zakomplicirala epidemija koronavirusa.

S jedne je strane smanjila prihod sustava, a s druge povećala gubitke više od očekivanog zbog dodatnih troškova poput testiranja, bolovanja, samoizolacije i, dakako, liječenja. U ovom trenutku ukupni gubici hrvatskog zdravstva iznose 8,5 milijardi kuna, a samo u prva četiri mjeseca ove godine gubitak je 700 milijuna, dok je u istom razdoblju lani bio 400 milijuna kuna, javlja Jutarnji list.

Doda li se tome da je u travnju i svibnju HZZO od doprinosa uprihodio 950 milijuna kuna manje od očekivanog i zadužio se za dvije milijarde kuna, jasno je da će biti stezanja remena na sve strane. Toj financijski zahtjevnoj situaciji treba dodati i činjenicu da je zbog korone posao u zdravstvu dva mjeseca bio “na aparatima”, odnosno odradilo se u najboljem slučaju 40 posto posla koji se inače obavlja u bolnicama, a za Covid-19 je potrošeno dodatnih 200 milijuna kuna, od čega 120 milijuna samo za testiranje te 40 milijuna za liječenje. Taj dio priče još nije završen jer se testiranja nastavljaju – istina, u manjem obujmu, a upitno je i punjenje HZZO-ova proračuna koji inače mjesečno iznosi oko 1,85 milijardi.

Pacijenti se polako vraćaju u bolnice, posao raste, a nastoje se nadoknaditi i zaostaci tijekom proteklih mjeseci, i to kroz prekovremeni i poslijepodnevni rad te rad vikendom. No, to znači da će se morati više potrošiti za plaće zaposlenika, što će stvoriti nove gubitke: proteklih mjeseci, kad je obujam posla bio 60 posto manji od uobičajenog, plaće zaposlenika nisu bile manje jer takvu opciju zakonski i drugi akti ne predviđaju. Istodobno HZZO ne može računati na povećanje prihoda iz doprinosa, nego bi se pad mogao nastaviti zbog pada plaća i povećane nezaposlenosti. Dakako, građani će očekivati da se pad zdravstvenog standarda ne urušava, da se liste čekanja smanje i da iznos za skupe lijekove raste, a zaposleni u sustavu da plaće budu veće.

No da bi sve ostalo “kako je bilo”, u ovoj godini bit će nužno imati u sustavu barem oko 28 milijardi kuna, o čemu svjedoči pogled unatrag, odnosno na prošlu godinu u kojoj je potrošeno gotovo 27 milijardi kuna, a unatoč tome generirani su novi gubici. Bolnice su potrošile 9,7 milijardi kuna, a primarna zdravstvena zaštita četiri milijarde kuna. Tome treba dodati potrošnju za lijekove na recept koja prelazi 3,5 milijardi kuna, skupih lijekova od 1,6 milijardi, ortopedska pomagala koštala su više od 800 milijuna, a isplaćene su i naknade za bolovanje od 1,320 milijardi, za rodiljni dopust milijardu i dodatni iznosi za još barem pet raznih drugih naknada, ističe Jutarnji list.

Foto: Damir Senčar/Hina

Facebook Comments