Znanstvenica upozorava: Zagrebu u budućnosti prijeti još snažniji potres

Znanstvenica upozorava: Zagrebu u budućnosti prijeti još  snažniji potres

Prvi znanstveni rad »The Zagreb (Croatia) M5.5 Earthquake on 22 March 2020« o razornom potresu koji je u ožujku pogodio Zagreb objavljen je u časopisu Geosciences te je dostupan u otvorenom pristupu. U sažetku se, između ostalog, navodi kako je potres »otkrio sve nedostatke u konstrukciji stambenih zgrada u hrvatskoj prijestolnici, posebno onih sagrađenih u prvoj polovici 20. stoljeća«, a u samom radu se navodi da je potrebno »hitno pojačati postojeće građevine, posebno povijesne zagrebačke zgrade te poboljšati seizmičku otpornost«. Autori rada su prof. dr. sc. Snježana Markušić, pročelnica Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu te dr. sc. Davor Stanko (Geotehnički fakultet u Zagrebu), dr. sc. Tvrtko Korbar, Nikola Belić (obojica s Hrvatskog geološkog instituta u Zagrebu), izv. prof. dr. sc. Davorin Penava (Građevinski i arhitektonski fakultet u Osijeku) te dr. sc. Branko Kordić (isto s Hrvatskog geološkog instituta), a mi smo razgovarali sa Snježanom Markušić koja nam je otkrila više pojedinosti o potresu i potrebnim koracima zaštite od potresa, javlja Novi list.

Je li ovo najjači potres koji je pogodio Zagreb otkad postoje mjerenja?

– Potres magnitude 5.5, koji je 22. ožujka 2020. godine u 6 sati i 24 minuta zatresao Zagreb, najjači je instrumentalno zabilježen potres s epicentrom u širem zagrebačkom području (epicentralno područje Medvednica) te ujedno najjači poslije Velikog zagrebačkog potresa iz 1880. godine.

Koliko su česti potresi na zagrebačkom području, povijesno gledano?

– Potresi i seizmička aktivnost šireg područja Zagreba nisu ništa neuobičajeno. Još je Josip Mokrović, hrvatski geofizičar, otkrio da se Zagreb jače ili slabije zatresao čak 661 put od 1502. do 1883. godine. Najjači je bio potres koji se »zgodio« prohladnog utorka, 9. studenoga 1880. godine u 7 sati i 3 minute, magnitude 6.3, sa žarištem u Medvednici, oko mjesta Kašina i Planina. Tadašnje novine pisale su da je potres Zagreb »fest prodrmal« i »splašil ljude«, a kao posljedicu imao dvije žrtve. Potom se 1901. godine dogodio jaki potres, magnitude 4.6, s epicentrom u okolici Šestina. Na gotovo identičnoj lokaciji, kao ona u slučaju potresa iz 1880. godine, dogodila su se još dva jaka potresa 1905. i 1906. godine. Što se recentnije seizmičke aktivnosti šireg područja grada Zagreba tiče, najjači je potres koji se dogodio 3. rujna 1990. godine s epicentrom u okolici Kraljevog Vrha, magnitude 4.7. Karakteristika seizmičnosti zagrebačkog područja je relativno učestalo događanje slabijih potresa – od 1908. godine, kada je otpočelo kontinuirano bilježenje potresa u Hrvatskoj, zabilježeno je oko 1000 potresa magnituda do 3.5 – te relativno rijetka pojava jačih potresa (magnituda većih od 4.5).

U radu piše da se Medvednica nalazi u geotektonski »zanimljivom« području?

– Grad Zagreb nalazi se na kontaktu velikih tektonskih jedinica: na sjeverozapadu su Alpe, na istoku Panonski bazen i na jugu Dinaridi. Uzročnici nastanka potresa su tektonski pokreti koji se događaju u regionalnom prostoru. Uslijed naguravanja i/ili podvlačenja pojedinih tektonskih jedinica jednu pod drugu litosfera puca, a pukotine (rasjedi) postaju seizmički izvori potresa. Samo područje grada Zagreba pod utjecajem je rasjedne zone žumberačko-medvedničko-kalničkog rasjeda te su potresi ovdje posljedica sučeljavanja struktura panonskog bazena i onih »medvedničko-kalničkog pružanja«. Dakle radi se o međusobnoj kinematičkoj interakciji susjednih orogena, čija dinamika još nije u potpunosti razjašnjena.
Na žalost, strukturno-tektonski sklop u podzemlju nije jednostavno rekonstruirati, pa se ne zna koliko su rasjedi međusobno povezani, odnosno može li popuštanje napetosti duž jednog aktivnog rasjeda uzrokovati aktiviranje drugog. Za što bolju interpretaciju strukturno-tektonskog sklopa na nekom području nužna su detaljna i usmjerena istraživanja te multidisciplinarni pristup, jer se jednostranim pristupom ne mogu postići zadovoljavajući rezultati. Tako se u ovom radu pokušalo dati preliminarno tumačenje geodinamike koja je uzrokovala ovogodišnji zagrebački potres, te time doprinijeti razumijevanju ovog geološki interesantnog područja. A što u konačnici može imati utjecaj na bolju procjenu seizmičke ugroženosti šireg područja grada Zagreba.

Mogu li potresi i jači od onoga 22. ožujka pogoditi Zagreb?

– Na određenom epicentralnom području uvijek se može očekivati potres barem one jakosti kakav se već jednom u povijesti dogodio. Tako se na zagrebačkom području može očekivati potres najmanje magnitude 6.3, a najvjerojatnije i magnitude 6.5.

Foto: Damir Senčar/Hina

Facebook Comments