Lovinac je pokazao da se turizam može uspješno razvijati i na ličkom kršu

Lovinac je pokazao da se turizam može uspješno razvijati i na ličkom kršu

Općina Lovinac je pokazala da Lika ne mora biti samo prekrasan krajolik na putu do mora, iako na 342 km živi manje od tisuću stanovnika na južnom rubu Ličkog polja. Prije prolaska tunela Sveti Rok na Dalmatini se nalazi mala, ali napredna općina Lovinac, koja se uspjela dignuti iz pepela nakon Domovinskog rata te se sada tamo provode brojni projekti obnove, koji bi trebali unaprijediti začeti ruralni turizam, ali i lokalnu poljoprivredu, koja se na kršu odvija u otežanim gospodarskim uvjetima.
Ivan Miletić, HDZ-ov načelnik općine Lovinac od 2017. godine , kaže da je prošle godine u Lovincu, prvi put otvoren i dječiji vrtić. Dodaje da je tamo sada i stomatolog, koji zasad jednom tjedno dolazi iz 32 kilometra udaljenog županijskog središta Gospića, ali i stalna lječnička skrb, kao bi se stvorili što bolji uvjeti za bolji život na brdsko-planinskom području, koji je idealan za pravi odmor, daleko od svega. Ali povratak korijenima nije lagan i traži malo više razumjevanja, kako središnje države tako i županije, za rješavanje brojnih životnih izazova u općini.

Prema njegovim riječima, to znači i izgradnju vatrogasnog doma, jer DVD Lovinac već postoji. Nadalje, Lovinac bi uskoro trebao dobiti i prvu športsku dvoranu, u sastavu osnovne škole, a načelnik je jednako ponosan na školske i studentske općinske stipendije, kao i na svoj doprinos demografskog obnovi Like, jer ima osmero djece.

Sveto brdo i dalje na čekanju, a obnovit će se i Majstorska cesta na Velebitu

Tu su i EU novci za poučne staze i vidikovce za turističke rute, a na proljeće iduće godne gradit će se i uz rijeku Ričicu. No, iako na službenim web strancama općine Lovinac i dalje stoji najveći međunarodni projekt koji se provodi u Ličko-senjskoj županiji, financiran sredstvima EU-a, Centar planinskog turizma ‘Sveto brdo’ – projekt koji je zbog državnog značaja financiran i sredstvima Svjetske banke, on je i dalje ‘na čekanju’.
Miletić napominje da je riječ o megalomanskom projektu bivšeg načelnika općine Lovinac Hrvoja Račića (HSS), koji je težak 120 milijuna eura, od kojih bi većinu (60 posto) trebala pokriti sredstva iz EU fondova. No, klima se jako promjenila posljednjih godina, kaže on, pa tako prošle sezone prvi put nije bilo prirodnog snijega ni u Lici na obližnjem brdu Cvituša, gdje je poduzetna općina pokrenula prije nekoliko godina sanjkalište, a čiji je sada zakupac Račić.

Naravno, potražili smo odgovor i na Cvituši, koja je od ove godine znatno proširena i obnovljena te je sada zanimljivo rekreativno izletište s mogućnošću iznamljivanja brdskih bicikla i vožnje ziplineom. Račić, zauzet ugostiteljstvom, nije bio raspložen za razgovor na ovu vruću temu, usred ljeta. Ipak je kazao da je za njega ta ‘priča završena’, odnosno da je on ‘izašao iz nje’, te dodao da se u općini, ne bi trebali bojati ‘velikih projekata’, kakvo je Sveto brdo, zbog kojeg je i dva puta vodio predstavnike lokalne zajednice u Italiju da vide kako se tamo radi brdsko-planinski turizam, koji će možda imati više sreće u Lici sa obnovom povijesne Majstorske ceste na Velebitu, a koja povezuje Sveti Rok sa Obrovcem.

Za ovaj projekt Vlada je izdovojila 63 milijuna kuna, a trebao bi čudnovati krški fenomen Tulone grede na 1120 metara u Parku prirode Velebit, učiniti dostupnijim širem krugu ljubitelja prirode, koji je sada bio rezerviran za planinare i one koji su bili spremni dobro očuvanom makadamskom cestom, potegnuti preko Velebita. To je mjesto, kažu, koje turisti, posebno oni iz Njemačke i Slovenije, posebno traže jer su tamo snimani i legendarni vesterni o Winnetou.

Turistima može biti zanimljiva i obnova pastirskih stanovana i na prostoru južnog Velebita, kojih sada u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit ima deset, a nekada su se tamo selili pastiri na ljetnu ispašu stoke, bilo iz Primorja ili Like. Ostim toga, nekad su preko Velebita, Ličani tjerali stoku tri dana na sajam u Benkovac. Taj sajam je danas velika turistička atrakcija, jer se svakog desetog u mjesecu, a posebno ljeti, na njemu okupi oko 10.000 posjetitelja. Pošto je vrijeme dalo svoj obol, stanova se sada može pronaći svega nekoliko na dvije lokacije, a to su Alan i Lubenovac.

Turista na području TZ Gospića 50 posto od lanjskih

Osim toga, Račić se nada da bi i Nacionalni park Plitvička jezera, kao nekada, ponovno mogao biti nositelj razvoja cijele Like, jer do nedavo samo je voda u NP Plitvice bila iz Like, koje su turistička priča za sebe, ali sad i tamo pušu neki drugi gospodarski vjetrovi, koji bi mogli lokalne proizvode dovesti na međunarodno tržište. Što se tiče pomanjkanja snijega, zbog čega je općina svojedobno kupila i snježne topove za sanjkalište, on drži da su lješnjaci ove godine jako dobro rodili u Lici, što znači da će zima opet biti duga i oštra.

Poduzetni Lovinčani, pak, osnovali su nedavno i Turistički forum, kako bi stvorili svoju prepoznatljivu turističku destinaciju u srcu Velebita, jer dobro označeni smještajni kapaciteti već postoje kao i više zanimljivih sadržaja od Cerovačkih pećina, akumulacijskog jezera kod Svetog Roka do Rimske ceste. Naime, veličanstvena i pomalo divlja priroda, bez puno ljudi, već je privukla u Lovinac grupe rekreativnih bicklista iz Njemačke, Velike Britanije i Slovenije, kojih je ove godine bilo manje zbog korona krize. Međutim, TZ Gospića, koja pokriva više od pola najveće županije u Lijepoj našoj, bilježi solidne rezultate ovoga specifičnog turističkog ljeta, pa je broj noćenja u Lici varirao u srpnju na dnevnoj bazi od 50 posto od lanjskih.

Istarski boškarin, najveće europsko govedo, našao je novi dom u Ličkom polju

Igor Rosandić, direktor komunalnog poduzeća ‘Vrilo’, kaže da će nakon ishođenja svih potrebnih papira, bez kojih nisu mogu graditi, spojiti loklani vodovod u Raduču sa sjevernim djelovima općine Lovinac, odnosno deset tamošnjih naselja, a koji su još uvijek bez javnog vodovoda. To znači da će konačno i naselje Vranik, nakon punih 30 godina čekanja, dobiti pitku vodu. Tamo od nedavno u svojoj obiteljskoj kući, koja je i oštećena, živi razvojačni hrvatski branitelj Stjepan Stiv Brkić, sto postotni invalid, kojem je do pitke vode predalekih 200 metara, ali bi već u rujnu, Stiv prvi od tri naseljene kuće, trebao konačno dobiti pitku vodu, kažu u općini. Komunalci imaju pune ruke posla, posebno nakon zime, a za bolje održavanje komunalne infrastrukture, posebno lokalnih prometnica, koje život znače, trebali bi imati i više zaposlenih, ističe ‘budući’ načelnik općine Rosandić.

Lički krumpir zaštitili i u EU, a ne prolaze na EU fondovima

Lovinac je i sjedište poljoprivedne tvrtke ‘Agrovelebit’, koja je uspješno brendirala lički krumpir, odnosno zaštitila ga na EU razini, a ove godine očekuje njegovu rekordnu berbu na 36 ha, od kojih se 20-ak ha navodnjava. Kako bi povećali kapacitete i osigurali veći i stalniji dohodak od poljoprivredne djelatnosti, planiraju i kooperaciju sa nekim od oko 300 poljoprivrednika u općini.
Nikola Vidakovć, direktor ‘Agrovelebita’, kaže da će po svemu sudeći ovo biti rekordna godina krumpira, pa tek treba vidjeti kako će kriza uzrokovana korona virusom odraziti na njegovu pradaju na jesen, jer su imali i nešto veću potražnju za mladim krumpirom, kojeg su posadili četiri hektara u Dalmaciji, kako bi imali ove tražene robe preko cijele godine.
Dodao je da su zbog očekivane krize uslijed pandemije korona virusa, zbog koje su banke već zaoštrile uvjete kreditiranja, morali zaustaviti planiranu investiciju od pet milijuna kuna u nabavu nove poljoprivredne mehanizacije, koja će ipak biti izvedena u obimu od dva milijuna kuna. Što se tiče korištenja EU fondova, bez kojih nema većeg iskoraka, Vidaković kaže da su, nažalost, većinom bili bezuspješni, ali da su prošli lani na Mjeri 6.4.1. za pružanje usluga u poljoprivredi, u vrijednosti projekta u iznosu od 1,25 milijuna kuna, koji s 40 posto sufinancira nabavu poljoprivredne mehanizacije, dok 750.000 kn morali sami izdvojiti, što neće biti problem. Uz to, još prije smo iz EU fondova financirali troškove zaštite ličkog krumpira u iznosu od 37.000 kn iz jedne druge mjere. I to bi zasad bilo sve, kaže on.

Zakon o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem pao na ispitu

Općina Lovinac ima malo državnog poljoprivrednog zemljišta, ali još nije dobila suglasnost Ministarstva poljoprivrede, odnosno zeleno svijetlo na programima njegova raspolaganja. To je golema administrativna barijera koja koči razvoj lokalne zajednice, a koja nema, osim manjeg kamenoloma iz kojeg je građena Dalmatina, drugih raspoloživih resursa za brži gospodarski razvoj.
Vidaković kaže da se i dalje teško nose na terenu, zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa, sa Zakonom o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem, koji nije uspio staviti poljoprivredno zemljište, bilo ono državno ili privatno, u funkciju poljoprivredne proizvodnje, a što bi trebala biti njegova osnovna funkcija. On drži da sadašnji zakon, faorizira više stočare u odnosu na ratare, iako ovi prvi nemaju ‘dovoljno proizvoda’. Osim toga, dodatni problem je to što se zakon, gotovo svake godine, mijenjan, odnosno prebacivana nadležnost između brojnih jednica lokalne samouprave (JLS), ukinutih agencija do Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralanom razvoju (APPRRR), kako bi svako za nekoga svoga sačuvao zemlju, a koja i dalje u najvećoj mjeri stoji neobrađena, kaže on.
Prema njegovim riječima, pokazalo se da mnoge JLS nemaju kapaciteta za provedbu ovako izrađenog zakona, a vidjeli smo i da je bilo mjesta i za koruptivne manipulacije na krškim pašnjacima u Lici, da bi se na kraju sveo na ‘kupovanje glasova’ na terenu. Sve skupa pokazuje da su učinjena tri koraka nazad, nakon micanja zakona iz nadležnosti posebne agencije, ističe Vidaković.
Podsjetimo, ‘Agrovelebit’ se kao i drugi poljoprivrednici u ovom dijelu Ličkog polja, kojeg presjeca Dalmatina, našao na udaru državne administracije, pa su izgubili dio poticaja, jer nisu na vrijeme izmalčirali paprat na pašnjacima, koju u Lici zovu bujad. Vidaković kaže da je sada kontrola ‘malo popustila’, ali je isto tako istina da goveda, a imaju stado od 60 crvenih angusa, ne jedu bujad, već travu koja raste ispod bujadi za vrijeme suše.

Agrovelebit ima 60 angusa u slobodnom uzgoju

Imaju ukupno 300 hektara zemljišta, od čega znatan dio pašnjaka,. U ARKOD-u ‘Agrovelebit’ ima 200 ha zemljišta, za što godišnje plaća gotovo 100.000 kuna najma. No, drže da bi spas za one koji se još uvijek hoće baviti poljoprivredom i zemlju obrađivati, bilo uvođenje poreza na neobrađenu zemlju, bez zadiranja u pravo vlasništva. Ovako jako puno obradive zemlje, ne samo livada i pašnjaka u Lici, stoji već više od pedeset godina zaraslo u šikaru, što dovodi do njezina propadanja, a devastira se i čitavi krajolik što onda ne ide u prilog razvoju ruralnog turizma.

Drugi krug dokapitalizacije Agrovelebita, općina pala na šest posto

Tvrtka sada imamo 11 stalno zaposlenih (prije četiri godine pet, op.a.) i više sezonaca, ali nije lako u ovoj krizi, osigurati samo plaću zaposlenih, ističe dugogodišnji direktor ‘Agrovelebita’. Inače, općina Lovinac osnovala je još 2013. godine trgovačko društvo ‘Agrovelebit’, kako bi rješla goruće pitanje hrvatske poljoprivrede, a to je raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Uz to, cilj je bio obnoviti proizvodnju nadaleko poznatog i priznatog ličkog krumpira, čija je autohtona proizvodnja, uz brojne tržišne inačice, bila spala na niske grane.
Agilna općina je uspjela naći 11 investitora, većinom iz hrvatske dijaspore, koji su podrijetlom ili su vezani za Liku, a koji su uspješno dokapitalizirali tvrtku, koja je sada prošla i drugi krug dokapitalizacije, pa je općina sa 13 posto udjela pala na šest posto. No, i dalje se uprava tvrtke nalazi u prizemlju nove zgrade općinskog KIC-a, kakvog se ne bi posramio, bilo po veličini ili sadržaju, ni veći grad od ovog općinskog središta.
Napravljena je i sortirna stanica u Gospiću, gdje se lički krumpir pakira i šalje na tržište. No, iako je većina radnika tvrtke upravo iz Gospića, ‘Agrovelebit’ ne prolazi na tamošnjim gradskim natječajima, otkriva nam direktor. Naprotiv, Grad Gospić je dao zemljišta, predviđeno za navodnjavanje, lokalnim stočarima, koji tamo drže, u sustavu slobodnog uzgoja na pašnjacima, i istarske boškarine, a ne samo autohtone buše ili crvene anguse. Tako su ratari koji imaju proizvodnju ostali bez vrijednog zemljišta.
S druge strane, ‘Agrovelebit’ može biti nositelj razvoja cijelog ovog kraja, puno šire od matične općine, posebno što se tiče brdsko-planinske poljoprivrede, koja je kod nas sad prepuštena krškim pašnjacima, gdje se zbog poticaja drži stoka u kliničkim uvjetima. Cilj je doći do 10 posto udjela na domaćem tržištu krumpira, koji je nekad u Lici bio zamjena za kruh. Uz to, u planu su i neke druge kulture.

I u Lici se može živjeti od poljoprivrede

Vidaković napominje da i sami još uvijek uče kad je riječ o navodnjavanju krumpira, kojeg su prvi pokrenuli u Lici. Krenuli su na početku s osam hektara, što je bilo nužno jer su suše učestale posljednjih godina, a vode iz potoka, ispod Zira, ima u ovom dijelu Ličkog polja, cijele godine.
No, veće količine su te koje, uz potvrđenu kvalitetu, već dugo nedostaju ličkom krumpiru, jer sadašnja proizvodnja je malo veća od tisuću tona u Lovincu. Ta koičina je jako daleko od nekadašnjih 70.000 do 80.000 tona krumpira samo u Lici, a što je njegova ukupna sadašnja proizvodnja u Hrvatskoj.

Nikola Vidaković, direktor Agrovelebita

OPG Stipe Pavičića iz zaseoka Sekulići u općini Lovinac prodaje na tržištu sir i jaja, a od uzgoja goveda u sustavu krava-tele odustao je nakon što je još 2010. godine, među prvima u Lici, imao 70 goveda. Pavičić drži da taj sustav slobodnog držanja goveda na državnoj zemlji, zbog poticaja, nikada kod nas nije zaživio kako treba, jer se telad nema kome prodati, pa sada ima deset muznih krava.
Pavičić sam obrađuje 100 ha zemljišta što je prije radilo 20 obitelji. Ne može sve stići, koliko posla, posebno po ljeti, ima. Ljudi je sve manje, a pomoć daleko. On drži da bi svatko, tko se još hoće baviti  poljoprivredom, trebao moći proizvesti hrane najprije za sebe, a onda viškove ponuditi na tržištu, a ne samo ‘trčati za poticajima’. U ovoj krizi se pokazalo koliko je važna domaća proizvodnja hrane, koje i dalje nema ni blizu dovoljno, a zemlja stoji neobrađena i zarasta u korov.

Naslovnica:  Načelnik Lovinca Ivan Miletić

Foto: Marinko Petković

Facebook Comments