Umro srpski patrijarh Irinej: Kočio proglašenje Stepinca svetim, podržavao Mladića, a Šešelja posjetio na štandu

Umro srpski patrijarh Irinej: Kočio proglašenje Stepinca svetim, podržavao Mladića, a Šešelja posjetio na štandu

Srpski patrijarh Irinej (90) umro je jutros u Beogradu od posljedica koronavirusa.

To je na svom Instagramu crno-bijelom fotografijom i porukom potvrdio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, javlja N1.

U četvrtak prijepodne liječnički tim priopćio je da se opće stanje patrijarha Irineja pogoršalo, kao posljedica covida-19. Patrijarh je, podsjetimo, 4. studenog primljen u Vojnu covid bolnicu “Karaburma”, nakon što je tijekom redovnog testiranja potvrđeno da je zaražen koronavirusom.

Njegova Svetost Patrijarh srpski Irinej (Gavrilović) rođen je u selu Vidova, kod Čačka, 1930. godine od oca Zdravka i majke Milijane. Na krštenju dobio je ime Miroslav. U rodnom selu završio je osnovnu školu, a potom gimnaziju u Čačku.

Po završetku gimnazije upisao se i završio Bogosloviju u Prizrenu, a zatim i Bogoslovski fakultet u Beogradu. Po završenom fakultetu odlazi u vojsku, a nakon odluženja vojnog roka ubrzo je postavljen za profesora Prizrenske bogoslovije.

Prije stupanja na dužnost profesora u listopadu 1959. godine u manastiru Rakovica, od tadašnjeg patrijarha srpskog Germana, prima monaški čin, dobivši monaško ime Irinej.

Istoga mjeseca na dan svete Petke, 27. listopada 1959. godine, u crkvi Ružici na Kalemegdanu biva rukopoložen u čin jeromonaha. Dok je radio kao profesor u Prizrenskoj bogosloviji, upućen je na postdiplomski studij u Ateni.

Godine 1969. je postavljen za upravnika Monaške škole u manastiru Ostrog, odakle se vraća u Prizren, gdje je postavljen za rektora Prizrenske bogoslovije. S te dužnosti 1974. izabran je za vikarnog episkopa Njegove Svetosti Patrijarha srpskog s titulom Episkopa moravičkog.

Godinu dana kasnije, 1975. godine, izabran je za Episkopa niškog. Na Svetom Arhijerejskom Saboru Srpske Pravoslavne Crkve, 22. januara 2010. godine, izabran je za Arhiepiskopa pećkog, Mitropolita beogradsko-karlovačkog i Patrijarha srpskog. Ustoličen je 23. siječnja, navodi se u biografiji na stranici SPC-a.

Od prvoga dana oštro se protivio kanonizaciji Alojzija Stepinca kojega je nazvao “ustaškim vikarom” i „nacističkim suradnikom” koji ništa nije napravio da zaštiti srpski narod u NDH. Zalažući se protiv njegove kanonizacije, u dva je navrata pisao i papi Franji. Govoreći o stradanju Srba tijekom 2. svjetskog rata, rekao je da je Hrvatska jedina imala logore za djecu, a da je kroz logor u Jasenovcu prošlo 50.000 djece čiji se plač čuo do Zagreba. Kazao je i kako smatra tragičnim ponašanje braće rimokatolika za koje je rekao da su izazvali najveće stradanje Srba, a pri tome nisu nikad iskazali kajanje niti uputili ispriku, pisao je Večernji list.

Poznata je i njegova izjava „Gdje god žive Srbi, to je Srbija, bilo u Srbiji, bilo u BiH, Vojvodini, Crnoj Gori ili na drugim mjestima”. Odbija bilo kakav kompromis s Albancima na Kosovu, a presudu u Haagu Ratku Mladiću nazvao je „vražjim djelom koje rade svjetski moćnici”. Poznato je i da je na Sajmu knjiga u Beogradu posjetio i štand osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja.

Crkveni analitičar iz Srbije Miroslav Keveždi kaže da se radi o tradicionalistu i nacionalistu koji je u nekim stvarima prilično radikalan. Keveždi kaže i da riječi pape Franje na račun patrijarha Irineja vidi kao pokušaj smirivanja tenzija između dviju crkvi te da je poglavaru Katoličke crkve velika želja posjetiti Srbiju. Misli kako i u tom kontekstu treba gledati riječi pape Franje na račun patrijarha Irineja. – Ne znam kako je i po čemu papa Franjo prepoznao tu veličinu da ga je ocijenio „velikim”. Za nekoga tko živi u Srbiji, ta veličina i ne izgleda baš tako – rekao je Keveždi.

I sociolog religije iz Srbije Slobodan Sadžakov smatra da je patrijarh Irinej prije svega tradicionalist i nacionalist i osoba poznata po iznimno tvrdim stavovima kada je u pitanju Kosovo, Stepinac i stradanje Srba tijekom 2. svjetskog rata. – Riječi pape Franje su velika stvar za patrijarha Irineja, a sve to gledam i kao mogući trenutak da se ponovno pokrene priča o posjetu pape Franje Srbiji, protiv čega je većina u SPC-u. Mislim i da su te riječi njegovo svojevrsno pružanje ruke, a hoće li sve to nešto i donijeti, vidjet ćemo – rekao je Sadžakov, prenosi Večernji list.

Foto:Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Facebook Comments