Dokumentarni film Veljko od mora koji govori o sportskom životu plivačke ikone Veljka Rogošića premijerno prikazujemo u ponedjeljak, 8. siječnja, u 20:15 na Prvom. Priča je to o plivaču koji je osam puta preplivao svijet, Dalmatincu, dobrom ocu i djedu. Veljko Rogošić najveći je maratonac kojeg je Hrvatska imala čiji su sportski podvizi vrijedni divljenja. 

Veljko Rogošić… Onaj što pliva oko svijeta, s morskim psima i dupinima, što obara rekorde i reklamira sokove i vino, zvijezda u neatraktivnom sportu kakav je daljinsko plivanje, 203 puta reprezentativac Jugoslavije, osvajač medalja na mnogim prvenstvima, čovjek koji je 147 puta rušio državne rekorde i snimio 127 reklama. I onaj kome je stalo da se, negdje na pučini, natječe sam sa sobom.

Četiri puta okitio se naslovom svjetskog prvaka, sedam puta proglašen je najboljim maratoncem svijeta, višestruki je svjetski rekorder u daljinskom plivanju. U njegovoj sportskoj riznici u kući u Kaštel Lukšiću više je od 1450 pehara, medalja, plaketa, diploma i priznanja, piše HRT.

Ovo je portret plivača koji je osam puta preplivao svijet, Dalmatinca, dobrog oca i djeda. Sam je izračunao da je u morima, jezerima i rijekama proveo gotovo trećinu života. Napravio je toliko zaveslaja da bi, kada bi se svi zbrojili, mogao osam puta oploviti svijet. I stoga nije čudno što su ga zvali čovjek riba, morski čovik, morski vuk, dupin, katamaran…

Čak 142 puta je bio državni prvak u raznim disciplinama, a državne je rekorde obarao čak 51 put! Vjerojatno je i svjetski rekorder po broju snimljenih reklama.

Nositelj je naslova “Kralj hladnih voda” (1976.), “stanovnik” je plivačke Kuće slavnih na Floridi (1992.), ušao je u Guinnessovu knjigu rekorda, preplivavši 225 kilometara ne izlazeći iz vode na relaciji Grado – Riccione (2006.). 

Pobjeđivao je u talijanskom Riccioneu, gde je osvojio prvu titulu svjetskog prvaka. Bio je najbolji na maratonima u Saguenayu, Aleksandriji, Sydneyju, Cookovom prolazu, Mar del Plati i na jezeru Ontario, gde je postavio i svjetski rekord.

Vijesti o njegovim podvizima stale su u dvije rečenice sportske rubrike Dnevnika, poslije kojih bi prostrujali pozitivna energija, dah pobjede, misao o tome gde su ti nepoznati toponimi koje svojim zaveslajima Veljko spaja na čudesan način.

Svjetski savez profesionalnih plivača maratonaca (WPMSF) dodijelio mu je naslov “Posejdon mora” zbog povezivanja Europe i Afrike, odnosno Italije (Sicilije) i Tunisa. U drugom pokušaju to mu je i uspjelo, 22. srpnja 2008. Bio je to pothvat stoljeća za jednog 67-godišnjaka. No, bila je to samo kruna 50-godišnje uspješne karijere.

Počeo je kao plivač splitskog Jadrana 1958. godine, a kada je u Borovu sljedeće godine prvi put oborio državni rekord (na 400 metara slobodno), ništa ga više nije moglo zaustaviti. Redale su se pobjede, državni rekordi, nastupi za reprezentaciju… Četiri puta okitio se naslovom svjetskog prvaka, sedam puta proglašen je najboljim maratoncem svijeta, višestruki je svjetski rekorder u daljinskom plivanju. Nastupio je na Olimpijskim igrama u Rimu (1960.) i Tokiju (1964.), ali nije uspio osvojiti medalju jer je bio prepušten sam sebi, nije imao trenera i bio je opterećen nastupima u brojnim disciplinama.

S Veljkom je započela era televizijskih reklamnih kampanja u kojima sudjeluju sportaši. On je to u nas izmislio. Bio je već u ozbiljnim sportskim godinama, odavno se nije natjecao i nije ga bila briga za olimpijske norme i pravila o amaterizmu, pa se sav dao u snimanje spotova i u reklamne kampanje za Dalmacijavino. Bio je prvi Pipi maneken. 

Veljko Rogošić pripadao je svima, posvećeno je brinuo o teško ozlijeđenima, kao fizioterapeut, a bavio se i pedagoškim radom. 

Rogošić se družio s Jacqueline Kennedy-Onassis, Ursulom Andress, Tellyjem Savalasom, Johnom Wayneom, Brigitte Bardot… Voljeli su ga i predsjednici. Za plivanje od Visa do Splita 1975. Tito ga je nagradio zlatnim satom. Tuđman mu je dodijelio Spomenicu Domovinskog rata i čin poručnika fregate (bio je prvi sportaš u odori HRM-a), a Mesić ga je okitio Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara.

Najdraži uspjeh mu je bio kad je 2004., u 63. godini, preplivao La Manche. Preminuo je 7. kolovoza 2012. u 72. godini.

Scenarist i redatelj dokumentarca je Miro Branković, montažerka Davorka Feller, a direktor fotografije Damir Bednjanec. 

Foto: Hina