Hrvatsko novinarsko društvo (HND) organiziralo je danas prosvjede u Zagrebu i Splitu protiv, kako navode, “zakona opasnih namjera”. Riječ je o trenutačnom prijedlogu izmjena Kaznenoga zakona, prema kojima neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje u fazi istražnog postupka, postaje kazneno djelo.

Prosvjedi su počeli u 11 sati, a na terenu su sve pratile naša Ivana Tomić i Vesela Šegvić.

Na prosvjedu u Splitu je i splitski gradonačelnik Ivica Puljak i njegov zamjenik Bojan Ivošević, a u Zagrebu podršku novinarima pružaju  saborski zastupnici.

“Ovakav zakon, čak i njegova ublažena verzija nije zadovoljavajuća. Zahtjevamo da taj članak bude potpuno uklonjen iz Kaznenog zakona”, rekao je našoj Veseli Šegvić novinar Damir Petranović. On smatra da se ovakvim zakonom pokazuju totalitarne tendencije koje ukidaju pravo javnosti da zna i pravo slobode govora. “Sama najava i prijedlog ovakvog zakona je izrazito zabrinjavajući. Mi novinari ćemo ga otvoreno kršiti i pozivamo sve da nas podrže”, poručio je.

“Ponosni smo na činjenicu da HND u isto vrijeme ima dva prosvjeda protiv zakona kojima AP želi ušutkati sve kritičke tonove”, poručio je s prosvjeda predsjednik HND-a Hrvoje Zovko. Od prosvjednika je zatražio da “salvom zvižduka” pozdrave Andreja Plenkovića, a Markovim trgom potom su zaista odjeknuli zvužduci.

“HND zahtjeva da se od ovog zakona odustane, od toga ne odustajemo. Vjerujte nam predsjedniče Vlade na riječ, neće nam biti nikakav napor doći opet ovamo ako to ne učnite. Jučerašnja parada pet do 12 nije  ništa nego trik, povukli ste se pod pritiskom HND-a, ali to i dalje ima opasnu zamku. Bez obzira na vaše kozmetičke promjene, i dalje ćete moći maltretirati naše kolege”, rekao je Zovko. Dodao je kako će DORH ako odluči voditi neki postupak moći zvati novinare na razgovore i da ga u tome nitko neće spriječiti. Nitko ne pruža nikakvu zaštitu novinarima ako s ruge strane imaju glavnog državnog odvjetnika koji prezire novinare, kaže Zovko i dodaje da će se na papiru zadovoljiti forma, ali u hrvatskoj zbilji i korumpiranoj praksi ne. “Otkad je to popuštanje, zašto tako očita stvar nije bila u zakonu od početka. Svi znamo da je javni interes iznad nečije privatnosti”, poručio je Zovko, otkrivajući da je HND od MPU-a zatražio i službenim putem da im kaže u kojim europskim zemljama postoji takav propis, ali odgovor nije stigao.

“Ako se ušutkaju zviždači, građani nikad neće saznati za neka kriminalna djela”, rekao je Zovko navodeći primjere ubojstva djevojke u Osijeku ili prometne nesreće župana Dekanića. “Ključne stvar nije uvođenje vašeg stavka u zakonsku odredbu, nego izbor osobe koja će to provoditi u praksi bez ikakvog učinkovitog nadzora. U saboru se skrivajući iz femicida, pokušavate zaštiti šerife, nemali ih je broj upravo iz vaše stranke”, rekao je Zovko obraćajući se prosvjednicima i poručujući plenkoviću da se “teško može niže od ovoga”. “Povijest će vas po tome pamtiti, gospodine AP”, rekao je. Zovko je dodao i kako je Plenković bitan sam sebi i ništa mu drugo nije važno te da je on premijer s najviše novinarskih prosvjeda u povijesti.

Prosvjednicima se obratio i novinar Drago Hedl. Predložio je da se zakon nazove Lex APokalipsa, s “prva dva slova velika, kao inicijalima njegovog stvarnog autora”. Hedl kaže i kako ovaj zakon predstavlja kraj istraživačkog novinarstva.

Okupljenima se obratila i Maja Sever koja je poručila da će novinari ponovno prosvjedovati ako bude potrebno jer “nismo ovce”.

“Nemojte mi pišati po leđima i uvjeravati me da pada kiša”, rekla je Sever uz burne reakcije okupljenih.

Branko Mijić na Markovom trgu spomenuo je i slučaj Juliana Assangea, novinara čiji je slučaj poznat cijelom svijetu. “Jedini njegov grijeh je što je govorio istinu o zločinima koje je država počinila u ime svojih građana za što oni do WikiLeaksa nisu znali”, rekoa je dodajući da država nema što tajiti od svojih građana ako im želi dobro.

“Novinari poput Assangea mogu zbog objavljene istine doživotno završiti u zatvoru”, rekao je Mijić. Naveo je i primjer hapšenja Borisa Kagarlickog koji je završio u logoru zbog šale na račun Putina. “Prođe li ovaj Lex AP u Saboru, javnost neće znati zašto je nositelj transparenta nasilno priveden, a da se mi novinari ne izložimo riziku trogodišnjeg robijanja”, poručio je Mijić dodajući da se “mala Hrvatska velikim slovima upisuje u mapu širenja gulaga”.

“Ovaj zakon nije samo zakon opasnih namjera, nego i zakon opasnih namjena”, rekao je ukazujući da se donošenje ovog zakona podudara s izborom novog GDO-a te da će i zakon i novi državni odvjetnik štititi lik i djelo Andreja Plenkovića od ikakvog razotkrivanja u javnosti.

“Krajnja namjena ovog zakona je kažnjavanje i izopćavanje nepoćudnih novinara kako bi u potpunosti zavladao javnim prostorom”, poručio je Mijić.

“Ne smijemo vjerovati na riječ Andreju Plenkoviću jer on ne voli novinare izvan dvorišta režimske kuće HRT-a i otvoreno nas tretira kao državne neprijatelje broj jedan”, kaže Mijić. Poručio je i kako su se novinari danas na Markovom trgu okupili kako ne bi bili kao ovce ispred klaonice.

Kiara Bilić poručila je da je  ovo što Vlada Andreja Plenkovića radi van svake pameti. “Ovo je udarac na slobodu medija, ušutkavaju se zviždači. Ti ljudi se ne bude ujutro s mišlju da će nazvati novinare i dati im detalje istrage jer im je dosadno. Novinari su zadnja instanca i zadnja brana, kojima se ti ljudi javljaju kad vide da drugog izlaza nema. Ovo je zakon koji za štit koristi mrtva ženska tijela”, rekla je.

Na kraju se prosvjednicima ponovno obratio Hrvoje Zovko. Zahvalio je svima koji su došli, svim građanima, zastupnicima koji su u Saboru digli glas protiv zakona opasnih namjera. “HND je pokazao da je središnja institucija obrane novinarskih interesa. Naš zahtjev od kojeg nećemo odustati: Premijeru, trebali bi biti premijer svih građana, ne samo odabranih. Ovo je naša zemlja, mi živimo ovdje, plaćamo poreze. 30 godina otimanja institucija, vrijeđanja zadravog razuma, nećete nikad biti glavni urednik svih hrvatskih medija”, poručio je Zovko Plenkoviću. Pozvao je novinare da nastave raditi svoj posao kao i do sada.

“Mi ne grintamo gospodine Turudiću, mi radimo svoj posao. Za razliku od vas, mi radimo u javnom interesu. Nemojte zaboraviti, ako nam budete opet prijetili, imat ćete HND i u Zagrebu i u SPlitu. Zašto danas? Zato što sabor zasjeda, ali mi možemo doći svaki dan”, rekao je Zovko zaključujući da ovaj zakon ne može opstati jer je on “čin državne agresije na javni interes”.

“Naša borba se nastavlja, ustrajat ćemo do kraja”, poručio je na kraju.

Prosvjed je završio kako je i počeo, salvom glasnih zvužduka za premijera Plenkovića.

“Što se mijenja u Kaznenom zakonu?

Poziv HND-a prenosimo u cijelosti.

Vlada je Hrvatskom saboru među ostalim poslala na donošenje Članak 307.a, koji glasi:

“(1) Pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji tijekom prethodnog kaznenog postupka koji se na temelju zakona smatra nejavnim, neovlašteno otkrije sadržaj izvidne ili dokazne radnje, s ciljem da ga učini javno dostupnim kaznit će se kaznom zatvora do 3 godine.

(2) Počinjenje, pomaganje ili poticanje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka ne može ostvariti onaj tko obavlja novinarski posao.”

Što to znači?

To znači da će svi koji bi potencijalno mogli upozoriti na nepravilnosti u istragama kaznenih djela, na primjer na pokušaj zataškavanja koruptivnih radnji vladajućih, biti kažnjeni ako o tome obavijeste javnost, odnosno novinare.

Novinari koji objave takve informacije za to neće kazneno odgovarati, ali će se široko otvoriti vrata policiji ili DORH-u da im pretražuju mobitele, računala, e-mailove… ne bi li doznali otkud im informacija.

Koje su posljedice ovih izmjena?

Donese li se ovakav zakon, građani neće godinama dobivati informacije o kaznenim postupcima od javnog interesa kao što su dokazi da su državni dužnosnici, osobe na visokim političkim dužnostima, primjerice ministri počinili koruptivno kazneno djelo ili zloupotrebu položaja. Time će biti spriječena rasprava o ključnim pitanjima za predstojeće izbore i Hrvatska će postati deklaratorna demokracija.

Zakon otvara širom vrata skrivanju zloupotreba od represivnog aparata i ukida javnost kao kontrolni mehanizam rada policije, državnog odvjetništva i sudova. Sve osobe iz sustava istrage koje dođu do podataka o nepravilnostima, a koji su od javnog interesa, dobro će razmisliti prije nego što ih podijele s medijima. Država ih je zastrašila, tri godine zatvora nisu šala.

Ako se ušutkaju zviždači, građani za neka kriminalna djela nikad neće saznati.

Sjetimo se prometne nesreće vukovarsko-srijemskog župana Damira Dekanića prije par godina u kojoj je pijan razbio službeni automobil pa lažno prikazao da ga je vozio njegov rođak. Da se tada nisu smjele objavljivati informacije iz istrage, pitanje je bi li bio uhićen s trojicom policajaca pod sumnjom da su mu pomogli u lažiranju nesreće.

Da se nije smjelo ništa otkriti, javnost možda još ne bi doznala da je Mihaelu Berak ustrijelio policajac te da nije riječ o nesretnom slučaju, kao što tvrdi policija, nego o namjernom ubojstvu iz službenog pištolja, kao što smatra DORH.

Da se ništa nije smjelo doznati iz istrage, javnost ne bi saznala neke od detalja djelovanja grupe Borg…

Ne bi se znao ni razlog propasti vještačenja u predmetu “Agrokor” za koji su građani platili 1,300.000 eura.

Kako je do ovakvog prijedloga došlo?

Nakon što su se početkom 2023. godine u istrazi protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac u jednoj prepisci pojavili inicijali AP, a mediji to objavili, javnost je posumnjala da je riječ o inicijalima predsjednika Vlade. Nakon toga je premijer Andrej Plenković izjavio:

“Promijenit ćemo Zakon o kaznenom postupku i Kazneni zakon i ovakve situacije da nam stvari iz spisa nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano, aranžirano izlaze van i čine političke probleme, to se više neće događati jer će to biti kazneno djelo.”

Izmjene KZ-a nakon toga su u javnosti nazvane “Lex AP”.

Hrvatsko novinarsko društvo nazvalo ga je “zakonom opasnih namjera” jer smatra da je izravno usmjeren na zaštitu zloupotreba u politici, a protiv javnog interesa i slobode medija.

Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku organski su zakoni koji državnim tijelima daju snažne represivne ovlasti i ključni su za vladavinu prava u svakoj državi zbog dnevnopolitičkih događaja i prikrivanja moguće političke korupcije.

Pridružite nam se 31. siječnja 2024. u 11 sati na Markovu trgu u Zagrebu ili u Splitu ispred HNK.

Hrvatsko novinarsko društvo”

Foto: Hina