Butkovićevo Ministarstvo zaključilo: Šef Jadrolinije David Sopta je odgovoran za nesreću u kojoj su stradala trojica mornara

Butkovićevo Ministarstvo zaključilo: Šef Jadrolinije David Sopta je odgovoran za nesreću u kojoj su stradala trojica mornara

David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolniije označ je kao odgovorna osoba za pomorsku nesreću trajekta Lastovo koja se dogodila u nedjelju 11. kolovoza ove godine u trajektnoj luci u Malom Lošinju. Zaključak je to nacrta završnog izvješća o provedenoj upravnoj istrazi u predmetu pomorske nesreće broda Lastovo koju je provela Uprava sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i iinfrastrukture napisanog na 36 stranica sa brojnim prilozima, javlja Jutarnji list.

U nesreći pri padu iskrcajne rampe nešto poslije 15 sati smrtno su stradali Boško Kostović, vođa stroja, kormilar Denis Šarić i kormilar Marko Topić, dok je teško ozlijeđen prvi časnik palube Davor Zagorac.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: AFERA IZ NAFTALANA: Je li se Dragan Primorac slučajno sastao s Mesićem ispred bolnice ili je sve bilo unaprijed dogovoreno?

Izvješće opisuje dramatične trenutke prije pada rampe, nakon što je zapovjednik Đolonga da rampa nije osigurana na propisan način i nakon što nije mogao dobiti vođu palube putem VHF stanice, niti prvog časnika palube Zagorca na mobitel sa zapovjednog mosta sišao u garažu i susreo je Vulića i naložio mu d osigura rampu.

“Nema rampa kuda ići”, odgovorio mu je Zagorac, piše u izvješču uz napomenu da Zagorac nije još ispitan jer je na liječnju.

“Nemojmo se zajebavati i netko to bora odmah zabraviti!”, odgovorio mju je Vulić. Nakon toga on je izišao na bočna vrata i uputio se prema pramcu broda, a Đolonga je krenuo za njim. I onda je sve pošlo po zlu. U tom trenutku rampa je pala i poklopila posadu koja je stajala ispod nje,a a ispred pramca broda još su bila dva kormilara, a sve se odigralo naočigled i Đolonge i Vulića. Prema Đolonginoj izjavi od trenutka kad je on primijetio da rampa nije osgurana na propisan način do trenutka njezina pada prošlo je oko dvije minute što bi odgovaralo vremenu njegovo spuštanja sa zapovjednog mosta, odnosno kormilarnice do boka pramca.

Tijekom interne istrage i sastavljanja izvješća, koje zapravo predstavlja predgled mogućih prekršaja čiji se posutpak može pokrenuti isključivo nakon odluke DORH-a o porektanju kaznenog postupka protiv osoba uključenih u pomorsku nesreću taj se službeni dokument proizišao iz Ministarstva tretira kao NACRT.

Na čelu tročlanog tima koji je provodio istragu bio je Zlatko Košta, načelnik Sektora za inspekcijske poslove i standarde pri Upravi sigurnosti plovidbe,

Tim je proveo niz radnji, od pregleda broda nakon nesreće do saslušanja zapovjednika broda u svojstvu osumnjičenik, simulirali su spuštanje i podizanje pramčane rampe, provjeravali ispravnost hidrauličkih sustava, provjeravali su održavanje borda i evidenciju tehničkog nadzora Hrvatskog registra brodaova (HRB) vezano uz tehnički pregled Lastova i tehnički pregled sustava prmačane rampe.

Trajekt Lastovo koji je izgrađen 1969. godine od čelične konstrukcije u trenutku nesreće održavoa je trajektnu liniju 401, a imao je sve važeđe svjedodžbe i uvjerenja o tehničkom pregledu i sigurnoj plovidbi. Zadnji pregled obavljen je 12. srpnja 2024., nepunih mjesec dana prije nesreće.

Policajci iz postaje Mali Lošinj obavili su obavijesne razgovore sa svim preživjelim članovima posade i osim onih koji su bili na liječenju a sve te službene zabilješke dobio je na uvid i tim koji je provodio istragu. Svi članovi posade bili su alkotestirani i nije ustanovljena prisutnost alkohola u krvi odnosno koncentracija je bila 0,00 g/kg. Nisu ispitani prvi časnlk palube Davor Zagorac i vođa palobu Predrag Vulić jer su bili na liječenju u riječkom KBC-u.

Ispitan je i direktor tvrtke MAG sistem, odnosno serviser koji je održavao hidraulični sustav pramčane rampe na Lastovu.

Kobnog 11. kolovoza Lastovo je u Mali Lošinj pristao 15 minuta prije predviđenog voznog reda, a radi iskrcaja putnika i vozila pramčana rampa spušena je u donji položaj, odnosno oslonjena na rivu trajektnog pristaništa, ali ne cijelom svojom dužinom. Prema dogovoru zapovjednika i posao terbalo se provjeriti brtve pramčanih vrata, a posada je odmah po iskrcaju putnika i vozila počela primprema za podizanje rampe, što je zapvojednik osobno zatražio jer je on jedini s time bio i upoznat.

Da se u pregled rampe može ići zapovjednika Đolongu koji je tada bio na zapovjednom mostu obavijestio je prvi časnik Zagorac. I Đolonga je primijejtio da podignuta rampa nije mehanički oisgurana od pada, odnosno da klinovi za njeino mehančko oisguranje od pada nisu u položaju u kojem bi trebali biti, odnosno u donjem položaju. U tom trenutku sisaljka hidraulike za podizanje i spuštanje rampe nije bila osigurana od pada i bila je ukljčena. Đolonga je VHS stanicom zvao Vulića, koji je bio u garaži i nije ga uspio dobiti jer hidraulična sisaljka je bučna. Zapovjednik ju je isključio i nakon toga opet zvao Vulića, ali bezuspješno, kao i Zagorca. I onda je sve krenulo po zlu.