U Irsku, u kojoj je antiimigrantsko raspoloženje uhvatilo maha, u prvih devet mjeseci ove godine doselilo se samo 526 hrvatskih državljana. U toj zemlji danas živi tek oko 16, 17 tisuća naših državljana, odnosno samo polovica naših iseljenika od njih oko 34 tisuće koliko ih je u proteklih 20-ak godina dobilo PPS broj (pandan našem OIB-u). U Irsku ne hrle više ni Poljaci iako ih je u protekla dva desetljeća doselilo više od 400 tisuća, no ostalo ih je samo 100 tisuća. Tri od četiri Poljaka vratila su se u svoju zemlju. Irsku, koja je 2021. premašila pet milijuna stanovnika, u petak čekaju parlamentarni izbori. Veliki problem te zemlje je neriješena stambena kriza, jačanje nezadovoljstva Iraca koji smatraju da im je došlo previše doseljenika na premalo prostora. I javna sigurnost je sve veći problem. Struka smatra da problemi s prihvaćanjem doseljenika nastaju kada njihov udio u populaciji pređe 10, 12%, a Irska ga je prešla, javlja Večernji list.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Je li preskupi začin koji uvozimo s Himalaja još jedna velika prevara: Ne samo to. Neki znanstvenici tvrde da je jako opasan za zdravlje

O drastičnom smanjenju iseljenih hrvatskih državljana u Irsku demograf prof. dr. sc. Nenad Pokos kaže da je irski popis stanovništva iz 2022. zabilježio 13.649 hrvatskih državljana. Iako je u tom popisu primijenjena drugačija metodologija, tj. u obzir je uzeto državljanstvo, a ne više država rođenja, smatra se da je 2022. u Irskoj živjelo znatno više od popisom utvrđenih naših državljana na što, kaže, ukazuje podatak o broju zahtjeva za PPS (Personal Public Service Number) koji se dodjeljuje svakom doseljenom stanovniku u Irsku. A broj dobivenih PPS-a za hrvatske državljane između 2011. (kada je u Irskoj prema popisu bilo tek 980 stanovnika rođenih u Hrvatskoj) i 2022. iznosi 29.356. Hrvatski veleposlanik u Dublinu dr. sc. Davor Vidiš, procjenjuje kako se u Irskoj nalazi između 16 i 17 tisuća državljana RH, a polovica njih od oko 34 tisuće koji su dobili PPS broj u proteklih 20-ak godina većinom se vratila u Hrvatsku, a manji dio je otišao u druge članice EU.

– Razlika između popisa stanovništva i procjene broja Hrvata je u onima koji nisu regulirali svoj status/boravak, koji privremeno i povremeno dolaze, koji nisu popisani i koji ne žele biti registrirani u Irskoj iz raznih razloga – kaže Vidiš. Pojačano doseljavanje Hrvata u Irsku počelo je nakon 2013. U Irsku se 2014., kaže Pokos, doselilo 2224 naših državljana, 2015. njih 4342, a 2016. najviše, čak 5312. Potom broj doseljenika, hrvatskih državljana, blago pada, osobito tijekom pandemije.

– No i nakon pandemije broj naših doseljenika je 2022. iznosio 1823, a 2023. je doselilo tek 1212 Hrvata što je najmanji broj u posljednjih deset godina. U prvih devet mjeseci ove godine PPS je dobilo tek 526 osoba, pa se može očekivati da će u čitavoj 2024. u Irsku doseliti oko 700 naših državljana. Zanimljivo je da su 2015. Hrvati po broju doseljenih stranaca bili na šestom mjestu; veći broj doseljenih imali su tada samo državljani Ujedinjenog Kraljevstva, Rumunjske, Poljske, Brazila i Španjolske. Iako su Hrvati 2016. činili čak 4,9% svih doseljenih stranaca, te su godine po brojnosti pali na sedmo mjesto jer su ih nadmašili Talijani. No u prvih devet mjeseci 2024. Hrvati su po ukupnom broju doseljenika pali na 36 mjesto – kaže Pokos.

– Znakovit je i podatak kako su se u posljednjih godinu dana zatvorile jedna od dvije trgovine s hrvatskim proizvodima u Dublinu te dva restorana i jedna pizzerija koje su otvorili/vodili Hrvati. Hrvatskih državljana ima gotovo u cijeloj Irskoj, (većinom u ugostiteljstvu i trgovini), a zbog visokih troškova stanovanja i života sve manje dolaze u Dublin. Procjene su kako je vjerojatno veća zajednica u Corku nego u Dublinu – navodi Vidiš i dodaje da se najveći dio naših državljana vratio u Hrvatsku.

rska je lani bila u vrhu EU po privlačenju doseljenika izvan EU zbog obrazovanja. Vidiš dodaje da zbog kombinacije rada i obrazovanja dosta mladih dolazi u Irsku, no studiranje se plaća. Najveći broj doseljenih dolazi zbog posla, a razlog su i situacije u njihovim državama. U Dublinu stan od 60-ak kvadrata košta 400, 500 tisuća eura i ne mogu si ga priuštiti ni Irci. I u Irskoj postoji kasta iznajmljivača kao u nas na moru, a to što su 60-70% zastupnika u parlamentu iznajmljivači ne doprinosi rješavanju stambene krize. Usto javna sigurnost je sve veći problem u zemlji.

Na slici: Irci protestiraju protiv migranata

Foto: Hina