Dentalna anksioznost, često poznata i kao odontofobija, jedna je od najčešćih specifičnih fobija, koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Prema istraživanjima, između 9% i 20% populacije izbjegava odlazak stomatologu zbog straha, što rezultira ozbiljnim posljedicama za oralno zdravlje i opće stanje organizma. Ovaj strah nije samo rezultat jednog čimbenika, već kompleksan spoj emocionalnih, fizioloških i socijalnih uzroka. Anksioznost prema stomatološkim postupcima često se javlja već u djetinjstvu, kada pozitivno ili negativno iskustvo može oblikovati trajnu percepciju stomatološke skrbi. Osim toga, društveni stereotipi i negativne priče o doktorima dodatno jačaju osjećaj straha kod pacijenata. Statistike pokazuju kako strah od zubara nije ograničen samo na određene dobne skupine – pogađa djecu, odrasle, pa čak i starije osobe koje su već imale dugogodišnje iskustvo sa stomatološkim uslugama. Na globalnoj razini, strah od doktora dentalne medicine prepoznaje se kao ozbiljan javnozdravstveni problem, budući da sprječava pravovremeno liječenje dentalnih problema.

Istraživanje provedeno 2021. godine na odrasloj populaciji Republike Hrvatske otkrilo je da je oko 60% ispitanika imalo ranije negativno iskustvo povezano s odlaskom stomatologu, dok je 40% njih izrazilo osjećaj nelagode pri samoj pomisli na posjet stomatološkoj ordinaciji.

Zanimljivo je kako se dentalna anksioznost često prenosi generacijski. Djeca roditelja s izraženim strahom od stomatologa pokazuju veću sklonost razvoju istog straha. Ovo ukazuje na snažnu ulogu socijalnog učenja i utjecaja obiteljskog okruženja na formiranje anksioznih obrazaca. Dodatno, kultura i društveni kontekst također igraju značajnu ulogu, pri čemu društva s manjim naglaskom na oralno zdravlje bilježe višu prevalenciju dentalne anksioznosti.

Strahovi i fobije dio su ljudske psihologije, a mnogi od njih imaju evolucijsku osnovu. Dok su strahovi od visine, zmija ili pauka često povezani s preživljavanjem, strah od stomatologa više je kulturni i socijalni fenomen. Prema statistikama, dentalni strah nalazi se među top 10 najčešćih fobija, uz fobije od javnog govora, zatvorenih prostora i leta avionom. Što dentalni strah čini posebnim jest njegova povezanost s boli i osjećajem gubitka kontrole. U društvima s naglaskom na estetiku, strah od osude zbog lošeg oralnog zdravlja može dodatno pojačati anksioznost. U nekim slučajevima, dentalna anksioznost također je povezana s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) zbog prethodnih traumatičnih iskustava u ordinaciji. Psiholozi i stomatolozi sve više prepoznaju multidimenzionalnu prirodu ovog problema, pri čemu socijalni utjecaji, obiteljska iskustva i osobna uvjerenja igraju ključnu ulogu.

Osim što utječe na pojedince, dentalni strah ima i širi društveni utjecaj jer doprinosi povećanju troškova zdravstvenog sustava zbog kasnog otkrivanja i liječenja dentalnih problema. Globalno, prevladavanje dentalnog straha postaje sve značajnije zbog sve starije populacije, kod koje je potreba za dentalnim intervencijama povećana, ali je strah često izraženiji zbog prethodnih iskustava iz perioda kada stomatološki postupci nisu bili tako napredni kao danas.

Postoji nekoliko glavnih uzroka dentalnog straha, a svaki od njih može varirati u intenzitetu ovisno o osobi:

1. Strah od boli: Mnogi ljudi povezuju odlazak doktoru dentalne medicine s boli, često zbog prethodnih loših iskustava ili priča drugih ljudi. Iako moderni stomatološki postupci koriste napredne metode za smanjenje boli, percepcija boli ostaje ključni uzrok straha. Istraživanja pokazuju da je strah od boli izraženiji kod pacijenata koji nisu dovoljno informirani o postupcima ili nisu imali pozitivna iskustva sa stomatolozima.
2. Osjećaj nemoći: U stomatološkoj stolici pacijent se često osjeća ranjivim i izloženim, što povećava osjećaj anksioznosti. Fizička nemogućnost kontrole situacije, poput nemogućnosti govora tijekom zahvata, dodatno pogoršava osjećaj nelagode. Ovaj osjećaj često je povezan s temeljnim strahovima gubitka autonomije ili kontrole nad vlastitim tijelom.
3. Strah od nepoznatog: Zvukovi, mirisi i vizualni aspekt stomatološke ordinacije mogu biti zastrašujući za neke ljude. Zvuk stomatološke bušilice često izaziva emocionalne reakcije koje povećavaju strah. Nadalje, mnogi pacijenti osjećaju anksioznost zbog potencijalnih neočekivanih komplikacija ili nepoznatih troškova liječenja.
4. Sram zbog lošeg oralnog zdravlja: Pacijenti koji su dugo izbjegavali doktora dentalne medicine često se boje osude zbog zanemarivanja oralne higijene. Strah od osude može odvratiti ljude od traženja pomoći, stvarajući začarani krug izbjegavanja. Socijalni pritisak i sram također mogu uzrokovati izolaciju, čime se dodatno otežava pristup dentalnoj skrbi.

Izbjegavanje odlaska stomatologu barem dva puta godišnje može dovesti do ozbiljnih problema, uključujući karijes, parodontalne bolesti i gubitak zubi. Oralno zdravlje ima ključnu ulogu u cjelokupnom zdravlju organizma, a loše stanje usta može uzrokovati infekcije, upalne procese i sistemske bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja. Nadalje, dentalna anksioznost može utjecati na samopouzdanje i kvalitetu života, jer problemi s oralnim zdravljem često vode do problema s govorom i samopouzdanjem. Socijalna izolacija, depresija i smanjena kvaliteta života česte su posljedice dentalne anksioznosti.

Osim što utječe na fizičko zdravlje, izbjegavanje stomatoloških posjeta može imati ozbiljne psihološke i financijske posljedice. Dugotrajno izbjegavanje liječenja povećava troškove zbog potrebe za složenijim zahvatima, što dodatno povećava stres kod pacijenata. Za zdravstvene sustave, ovo rezultira povećanim troškovima liječenja i resursima potrebnim za rješavanje ozbiljnijih dentalnih problema koji su mogli biti prevenirani ranom intervencijom.

Prevladavanje dentalne anksioznosti zahtijeva kombinaciju edukacije, komunikacije i podrške:

1. Edukacija pacijenata: Informiranje pacijenata o postupcima može smanjiti strah od nepoznatog. Kroz vizualne prezentacije, razgovore i pisane materijale, pacijenti se mogu pripremiti za postupke na način koji smanjuje neizvjesnost. Stomatolozi koji koriste modele i simulacije kako bi objasnili postupke često bilježe veće povjerenje svojih pacijenata.
2. Komunikacija: Stomatolozi trebaju biti empatični i otvoreni prema pacijentima, objašnjavajući svaki korak tijekom zahvata. Aktivno slušanje pacijentovih briga ključ je za stvaranje povjerenja. Osim toga, stomatolozi mogu koristiti tehnike poput “dogovornog signala” koji omogućuje pacijentu da zaustavi postupak ako se osjeća nelagodno.
3. Sedacija: U težim slučajevima, blaga sedacija može biti opcija za smanjenje anksioznosti. Sedacija omogućuje pacijentima opuštanje bez gubitka svijesti, što olakšava izvođenje postupaka. Moderni sedativni lijekovi imaju minimalne nuspojave i omogućuju brzo oporavak nakon zahvata.
4. Postupno izlaganje: Postupno upoznavanje s ordinacijom i osobljem može pomoći u smanjenju straha. Početni posjeti mogu uključivati samo konzultacije ili manje zahvate kako bi se pacijent naviknuo na okruženje. Ova metoda posebno je učinkovita kod djece i mladih pacijenata koji razvijaju strah zbog nepoznatih situacija.

10 korisnih savjeta za predvladavanje straha:

Ne morate dopustiti da vas anksioznost spriječi u postizanju savršenog osmijeha. Evo kako upravljati dentalnom fobijom pomoću metoda koje su se pokazale uspješnima.

1. Razgovarajte o svojim strahovima sa stomatologom
Jedan od ključnih koraka prema prevladavanju straha kod stomatologa jest otvoren razgovor o svojim strahovima. Kada podijelite svoje zabrinutosti, stomatolog može prilagoditi iskustvo kako bi vam bilo ugodnije:

• Iskreno i jasno odgovoriti na vaša pitanja kako biste se mentalno pripremili.
• Predložiti strategije suočavanja sa strahom.
• Objasniti što se događa tijekom zahvata kako biste se osjećali uključeno i informirano.
• Predložiti signal za pauzu kojim možete izraziti potrebu za odmorom.

2. Isprobajte tehnike opuštanja
Postoji mnogo tehnika opuštanja koje možete primijeniti kako biste si olakšali posjet stomatologu:

• Slušanje umirujuće glazbe ili audiozapisa.
• Korištenje antistres loptica ili sličnih predmeta za distrakciju.
• Duboko, sporo i kontrolirano disanje za smanjenje napetosti i poboljšanje protoka kisika.

3. Razmotrite opciju zahvata pod sedacijom
Pitanje „Može li stomatolog ponuditi nešto protiv anksioznosti?“ često se nameće osobama s dentalnom fobijom. Rješenje može biti stomatologija pod sedacijom. Oralni sedativi ili lokalna anestezija omogućuju bezbolno iskustvo u kojem gotovo da ništa ne osjećate.

4. Povedite pratnju
Pratnja osobe kojoj vjerujete može značajno smanjiti anksioznost. Osim što vas može motivirati da odete na pregled, njezina prisutnost može pružiti osjećaj sigurnosti i smirenosti dok ste u stomatološkoj ordinaciji.

5. Uzmite lijekove za smanjenje anksioznosti
Možete zamoliti stomatologa da vam prepiše lijekove za smirenje prije zahvata. Oni mogu pomoći u kontroli simptoma poput znojenja, ubrzanog pulsa i nemira te olakšati vaš posjet stomatologu.

6. Istražite što očekivati prije i poslije pregleda
Kvalitetni izvori informacija mogu vam pomoći razumjeti postupke koje očekujete na pregledu. Ovo istraživanje također vam može pomoći da bolje održavate oralno zdravlje između posjeta, što smanjuje potrebu za složenim zahvatima i potencijalnu anksioznost.

7. Redovito posjećujte stomatologa
Što češće odlazite na redovne preglede, to će vam posjeti stomatologu postati rutina. S vremenom će iskustvo postajati manje zastrašujuće jer se prilagođavate atmosferi stomatološke ordinacije.

8. Prakticirajte brigu o sebi prije i poslije pregleda
Kako biste lakše upravljali anksioznošću, slijedite ove savjete:

• Izbjegavajte kofein i nezdravu hranu prije pregleda.
• Uzmite slobodno vrijeme za pripremu i oporavak od stresa.
• Jedite zdravu hranu, redovito vježbajte i dovoljno spavajte.
• Provedite vrijeme s kućnim ljubimcima kako biste se smirili i popravili raspoloženje.

9. Odaberite pravog stomatologa
Ključ za smanjenje anksioznosti je stomatolog koji razumije vaše potrebe. Pronađite stručnjaka s dobrim pristupom, timom koji ulijeva povjerenje i pozitivnim stavom kako biste se osjećali opuštenije.

10. Ne forsirajte previše odjednom
Ako radite na prevladavanju dentalne anksioznosti, budite ponosni na svaki korak naprijed. Promjene mogu zahtijevati vrijeme, ali uz dosljedan trud možete ostvariti značajan napredak i osigurati ugodnije iskustvo kod stomatologa.

*Autorica je doktorica znanosti i specijalistica endodoncije i restaurativne stomatologije

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu.