U Hrvatskoj je za danas najavljen bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki zbog stalnog rasta cijena, temeljem inicijative koja je krenula iz Facebook grupe “Halo, inspektore”, iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), a u međuvremenu su je podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i sam ministar gospodarstva.

Ta inicijativa započela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama. “24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja”, stoji između ostalog u tim porukama. U međuvremenu, podršku su joj dala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u četvrtak su podržali poziv građana na bojkot trgovina, upozoravajući da nepodnošljiv rast cijena ugrožava životni standard i postignute rezultate rasta primanja građana. “Visina cijena i razina primanja lice su i naličje iste medalje koja određuje životni standard u zemlji”, poručili su Nezavisni hrvatski sindikati (NHS).

Sindikalac Krešimir Sever, pak, smatra da je bojkot trgovina jedini pravi lijek u borbi protiv visokih cijena, to potvrđuju i dobra iskustva drugdje – u Italiji koja se pobunila zbog cijena tjestenine i kave, u Turskoj zbog pekarskih proizvoda te goriva u Velikoj Britaniji.

oporbeni zastupnici u četvrtak su najavili su da će podržati bojkot trgovina u petak na koji su pozvani građani, naglasivši da, dok inflacija čerupa građane, Vlada u proračunu ubire blagodati neobuzdane inflacije, a trgovci se bogate na maržama, pa je zapravo riječ o bojkotu zbog Vladina nerada.

Sabina Glasovac (SDP) poručila je da njena stranka podržava bojkot trgovina. “Građani su, na sreću ili nažalost, morali preuzeti stvar u svoje ruke, s obzirom da Vlada nije učinila apsolutno ništa kako bi obuzdala inflaciju. A imala je mehanizme, ako nije znala, mogla je neke prijedloge SDP-a i prihvatiti, ali nije, jer njoj nije bitno što se predlaže, nego tko predlaže”, ustvrdila je.

Sandra Benčić (Možemo!) kazala je da je njena stranka tri godine davala prijedloge mjera kojima bi se ublažila inflacija, posebno onaj dio inflacije koji ide iz pohlepe. Svaki njihov prijedlog, kao i drugih oporbenih stranaka, Plenković je odbijao, pa se ova inflacija koja je najveća u eurozoni može zvati ‘Plenkovićevom inflacijom’.

Saborski zastupnik HDZ-a Nikola Mažar istaknuo je, pak, da će “nastaviti tražiti od svih dionika da budu odgovorni i stoga neće, kao SDP ili Možemo!, ušićariti jeftine političke poene pa pozivati na bojkot”. “Ali poštujemo građane, poštujemo da neće ići u kupnju u petak. Naravno, i mi se tome pridružujemo. I idemo svi zajedno raditi da, s jedne strane odgovornom politikom štitimo najranjivije među nama, s druge strane da jačamo gospodarstvo, da jačamo međunarodni položaj Hrvatske”, rekao je.

Podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima u petak pokazat će kako je prošla ova inicijativa građana.

Inače, u Hrvatskoj su potrošačke cijene mjerene HICP-om u prosincu lani porasle za 4,5 posto prema istom mjesecu 2023. godine, što je njihov najsnažniji rast od svibnja. Hrvatska je tako među tri EU zemlje s najvećom inflacijom, iza Rumunjske (5,5 posto) i Mađarske (4,8 posto). Godišnja stopa inflacije EU iznosila je u prosincu lani 2,7 posto, a u eurozoni 2,4 posto, zadnji su podaci Eurostata.

Teleskop smatra da je ovaj bojkot opravdana jer zaista nema logičnog odgovora zašto su isti proizvodi značajno skuplji u Hrvatskoj nego u Njemačkoj i Austriji. Očito je došlo do lova u mutnom između dobavljača i trgovaca koji brutalno podižu cijene. Ali nisu oni jedini krivci. Plenkovićeva Vlada također snosi veliki dio krivice jer je bila pasivna i nije poduzimala ništa već više od dvije podine.

Da zaključimo, krivci za divljanje cijena u Hrvatskoj su dobavljači, veliki trgovački lanci i Plenkovićeva Vlada.