Borba za pristupačnije cijene u trgovinama se nastavlja. Nakon uspješnog bojkota prošlog petka, za ovaj se najavljuje još veći. Platforma “Halo, inspektore” poziva građane da u petak potpuno obustave kupovinu u trgovinama i online, ugostitelje, benzinske postaje. Također, pozivaju da od četvrtka na tjedan dana bojkotiraju tri trgovačka lanca i kupnju tri proizvoda.

Može li bojkot rezultirati smanjenjem cijena u trgovačkim centrima?

Prošloga petka potrošili smo malo više od 28,5 milijuna eura, dok smo tjedan dana prije trgovinski ostavili oko 60,5 milijuna eura. Broj izdanih računa u petak bio je manji za 44%. Ukupni iznos računa pao je za 53%. Na krilima tog uspjeha najavljen je još veći bojkot u petak.

– Očekujemo da će potrošači podržati tu ideju, jer je to u konačnici njihova ideja i prijedlog da se ide u novi bojkot – veći, jači i zato smo ga nazvali opći bojkot kupovine u Hrvatskoj, rekao je Josip Kelemen, savjetnik potrošačke udruge “Halo, inspektore”.

Novi bojkot tri trgovačka lanca i tri proizvoda

Kelemen je pojasnio zašto su pozvali građane na novi bojkot tri trgovačka lanca – Lidla, Eurospina i DMa. U sva tri trgovačka lanca proizvodi su preskupi u odnosu na matične zemlje, ustvrdio je.

– Mi smo slušali želju potrošača koji su rekli zašto žele bojkotirati te trgovačke lance. Pogotovo što smo već dulje vrijeme često pisali o problematici cijena u, recimo, Lidlu. I to su potrošači sami dokazivali, pokazivali račune u Hrvatskoj i u Sloveniji. A onda su se referirali na Francusku, Njemačku, Španjolsku, kazao je.

– Imali smo primjer gdje smo vidjeli da jedan proizvod u Njemačkoj košta manje od eura, a kod nas dva i pol eura. I onda, tijekom bojkota, taj isti DM je skinuo tu cijenu, a upravo smo ju objavili sada u komparaciji kako to izgleda u Njemačkoj, Hrvatskoj i u Bugarskoj. I opet je Hrvatska bila najskuplja. Opet je to bilo dva, tri puta više nego, recimo, u matičnoj zemlji, pojasnio je. Prije nekoliko dana je Udruga “Halo inspektore” otkrila koji je poizvod bio u Hrvatskoj trui puta skuplji nego u Njemačkoj.

“Objavili smo kako nas “deru” u dm-u Hrvatska – Za razliku od njemačkog DM-a gdje litra sjajila za posuđe košta samo 0,95 €, u Hrvatskoj je bila nevjerojatnih 2,75 €!?! Ili 190 % viša. Od danas u Hrvatskoj vikenda tog proizvoda je 1,25 €✓ Znači, može se”, istaknuli su tada na Facebook stranici Halo inspektore.

– Što se tiče Eurospina, isto tako, imamo ga u Brežicama i u drugim mjestima. A da ne govorimo o Istri, imate Italiju gdje su ljudi vidjeli da Eurospin, u odnosu na Hrvatsku ili Sloveniju, ima manje i niže cijene u Italiji, dodao je.

Kelemen: Pola litre bilo koje vode skuplje nego limenka piva

Osvrnuo se i na bojkot kupovine tri proizvoda –  Coca-Cole, vode i deterdženta za pranje posuđa i rublja.

–  Pola litre bilo koje vode vam je skuplje recimo nego limenka piva. Zar to nije apsurdno? Zna se kako se proizvodi, pogotovo ako je to pivo iz Njemačke, Italije, a voda se proizvodi u Hrvatskoj, rekao je Kelemen.

Krešimir Sever, Nezavisni hrvatski sindikati, rekao je da su podržali bojkot prošlog petka te istaknuo da treba zahvaliti građanima što su prepoznali da je to njihov bojkot i za njihovo dobro.

Ustvrdio je da su se pogotovo mladi organizirali preko društvenih mreža te da sve to daje optimizam da će se akcije nastaviti.

– Sve dotle dok su police pune, dotle će i oni koji proizvode, pa i dobavljači, trgovci promišljati što će s novom robom koja dolazi od istih proizvođača, gdje isti dobavljači guraju dalje, a ovdje su skladišta u trgovinama puna, ovdje su police pune. Jedini način će im pomalo postajati jasan, je taj da krenu spuštati cijene pa da ljudi prazne police zato što se cijene spuštaju i da onda taj cijeli lanac nanovo funkcionira, naglasio je.

Sever je rekao da ni od koga ne traže da radi s gubitkom ili s nulom.

– Svi oni ovdje posluju radi toga da nešto zarade. Međutim, činjenica je da je ovo prešlo sve granice bezobrazluka, bahatosti i da se odnose prema našim građanima kao ljudima drugog reda. Posebice strani lanci koji posluju i u Hrvatskoj, gdje se evidentno može vidjeti da određeni proizvod nabavljaju skupno s istoga mjesta i onda ga šalju, bilo da je riječ o tome da ide u Njemačku, Italiju, bilo gdje drugdje, Sloveniju ili Hrvatsku, ali u Hrvatskoj je to daleko skuplje nego što je u matičnim zemljama, kazao je.

– Mi ovdje, u maloj Hrvatskoj, s daleko manjim primanjima moramo dijelom kompenzirati te niske cijene ili niže cijene u njihovim matičnim zemljama. Bezobrazno do krajnje granice, dodao je.

“Svi će doći na red”

Govoreći o novom bojkotu tri trgovačka lanca i tri proizvoda, Sever je rekao da se nada daljnjoj borbi građana.

– Ono što bi svima trebalo biti jasno i ja se nadam da će se to događati i dalje, a to je da će svi doći na red. I svi oni moraju razumjeti – danas su to jedni, sutra smo mi na redu, preksutra će biti netko drugi, pa da je vrijeme da promisle i da se zajednički dogovore odozgo prema dolje, trgovci s dobavljačima, oni s onima koji proizvode, da cijene moraju padati, kazao je.

Osvrnuo se na komentare da je Hrvatska mala zemlja te da zbog toga cijene trebaju biti drugačije.

– Slovenci su daleko manji od nas, pa su cijene manje. Onda se govori o prometnoj udaljenosti. Onda kad primijetite da je, primjerice, norveški bakalar, bio daleko jeftiniji u Portugalu negoli što je u Hrvatskoj, onda vidite da ni to ne stoji. Nema nijednog racionalnog objašnjenja, istaknuo je.

–  Kukaju da su im zarade premale, da su im stalno iste marže. Naravno, mogu zadržati maržu pod uvjetom da na toj marži dodatno zarađuju, jer im rastu ulazne cijene. Na te ulazne cijene iskrcavaju se marže. Gospodin Bakić radi jednu zanimljivu analizu gdje spominje te razlike koje se još događaju kod akcijske nabave. Pa da onda zapravo marže se obračunavaju na punu cijenu, ne na ovu akcijsku, pa se zaradi još i više, kazao je.

Sever je napomenuo da se s cijenama ‘svašta događa’ i da je vrijeme da građani pokažu što misle.

– Možemo se boriti za povećanje plaća, mirovina, a na drugoj strani nas sva ta povećanja vrlo brzo koštaju u trgovinama gdje nas sačekaju s većim cijenama. Ovdje čim se vidi da rastu plaće, izvrsno, sad ćemo im to još više naplatiti. E pa stvarno je dosta, dodao je.

Napomenuo je da su radnici koji rade kod prerađivača, dobavljača, trgovaca, vrlo malo plaćeni te da ne stoji argument da je rast cijena išao dijelom zbog rasta plaća jer “plaće su rasle zanemarivo u odnosu na to koliko je rasla dobit”. 

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a rekao je da je bojkot legitiman jer građani u sklopu demokratskog procesa imaju pravo izražavati nezadovoljstvo cijenama.

Postavio je pitanje jesu li građani nezadovoljni razinom cijena ili primanjima da bi te cijene pokrili. Objasnio je što se sve nalazi u pozadini nezadovoljtva i bojkota.

– Trgovina sama po sebi je izlog iza kojeg se krije cijeli proces kako se nabavi neka roba, pod kojim uvjetima, koji porez obračuna država, koliko koštaju ostali inputi. Svima nam je jako blizak pojam poreza na dodanu vrijednost. Činjenica je da se u Hrvatskoj naplaćuje na razini 19,5% BDP-a, a da je prosjek Europske unije oko 13% BDP-a. Dakle, u Hrvatskoj, u odnosu na veličinu ekonomije, imamo udio po osnovi PDV-a koji je 30% veći. Dakle, možemo ga komparirati s nekim razlikama u samim cijenama, objasnio je.

Stojić je naglasio da kad se zbroje svi ukupni primitci trgovaca, država dobije otprilike 9%, zaposleni 6%, vlasnici 0,5% tih primitaka. Država uzima 18 puta više od vlasnika u prosjeku, istaknuo je.

Spomenuo je da je izašlo izvješće Europske komisije koliko su članice Europske unije, upravo kroz sustav PDV-a, intervenirale u krizi cijena živežnih namirnica.

– Hrvatska, koja ima najveću stopu PDV-a, je među članicama koje su najmanje reagirale da bi štitile svoje stanovništvo, rekao je.

– Ja nisam ovdje da bih zazivao isključivo smanjenje PDV-a, jer ima tu prozivki da smo mi poslodavci i trgovci nešto dobili, pa da smo onda prevalili cijene. Ajmo gledati širu sliku. Od 2021. do 2023. trošak električne energije koju plaćaju trgovački lanci je porastao 75%. Subvencije su ublažile, one su amortizirale, ali one nisu niti izbliza kompenzirale ukupni rast cijena inputa, dodao je.

“Sindikati bi trebali podržati i poslodavce”

Stojić je ustvrdio da je bilo intervencija, ali da one malom čovjeku, za ono što se sindikati zalažu, nisu pomogle.

– Mislim da bi sindikati trebali u okviru nekog socijalnog tripartitnog dijaloga podržati poslodavce kada pričamo o nekim širim temama kao što je porezno rasterećenje, politika energenata. Poduzetnici plaćaju zadnje dvije godine iznad prosjeka EU zato što HERA nije u stanju dovesti metodologiju da se 2600 MWh priključi na elektroenergetsku mrežu i zbog toga trgovački lanci kao veliki poduzetnici plaćaju cijenu koja je iznad prosjeka EU-a, napomenuo je.

Istaknuo je da treba pobrojati sve cijene ulaznih inputa u proizvodnji i trgovini hrane.

Stojić: Tko je u privatnom sektoru dobio povišicu? Običan zaposlenik ne”

Osvrnuo se na rast plaća u javnom sektoru.

– Nitko ovdje ne spominje kupovnu moć. Usporedimo 2024. s 2019. godinom. U tom se periodu vidi da su kod nas plaće porasle nominalno 67%, a realno 28%. Na razini EU-a one su realno pale u tom periodu, rekao je.

– Naročito u prošloj godini dogodila se eksplozija plaća u javnom sektoru. U dva proračunska ciklusa mi smo podigli masu plaća u javnom sektoru 58%. Ljudi, tko je u privatnom sektoru dobio tu povišicu? Možda neke rock zvijezde, ali običan zaposlenik ne, zaključio je.