U spomen na pobijene hercegovačke franjevce, grupa Croatica objavila je pjesmu pod nazivom „Gospodine, spremni smo“, koja je posvećena mučenicima sa Širokog Brijega. Ova emotivna glazbena priča nastala je iz duboke zahvalnosti i duhovnog nadahnuća, a pjesma i prateći video spot odjeknuli su među vjernicima i ljubiteljima duhovne glazbe.

Hvala Ti, Gospodine, na nadahnuću i Providnosti. Hvala na svakom poticaju kojim smo slagali ovu veliku priču. Pobijeni hercegovački fratri nikada neće biti zaboravljeni!“, poručili su članovi grupe Croatica putem društvenih mreža, pozivajući publiku da poslušaju pjesmu i podijele je s drugima, piše Tomislavcity.com.

Spot za pjesmu sniman je u molitvenom ozračju, a u njegovoj realizaciji sudjelovao je i Kulturno-umjetnički ansambl Mokro, koji je podijelio dojmove sa snimanja. „Iako nas je na par trenutaka kiša potjerala u crkvu, zagovor i molitva širokobriješkim mučenicima zaustavili su kišu i rastvorili oblake kako bi milost još jače sišla s nebesa“, napisali su iz ansambla, ističući snažan duhovni doživljaj koji je pratio snimanje.

Široki Brijeg 7. veljače obilježava kao Dan sjećanja na pobijene franjevce, a upravo su tog kobnog 7. veljače prije 80 godina partizani ušli u Široki Brijeg te počinili stravične zločine u Franjevačkom samostanu na Brijegu.

Tada su na brutalan način u ratnom samostanskom skloništu ubili dvanaestoricu franjevaca. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, pored ustaša, u gradu su bile smještene i talijanske te domobranske postrojbe.

U srijedu ujutro, oko 11:00 sati tog kobnog 7. veljače, partizani su probili zadnje linije ustaško-talijansko-domobranske obrane te ušli u Široki Brijeg. U franjevačkom samostanu pronašli su dvanaestoricu fratara te nekoliko učenika koji su se tamo sklonili iz sigurnosnih razloga.

Potom su partizani, iz zloglasnog 11. dalmatinskog korpusa, osnovanog u selu Kozica pokraj Vrgorca, iz samostana izveli sve fratre, vezali ih žicom, odveli ih u obližnje ratno sklonište te ih tu pogubili, a neke i žive spalili. Dan ranije, pedesetak osoba, među kojima devet fratara i trideset učenika, sakrilo se u fratarsku mlinicu, uz današnju Ulicu pobijenih franjevaca (Obilazna cesta) u Širokom Brijegu. Nakon prestanka napada 8. veljače, vratili su se u samostan, gdje su ih dočekali partizani i odveli u nepoznatom smjeru.

U posljednjih nekoliko godina otkriveno je kako ih je najviše ubijeno u okolici Zagvozda. Tako je tijekom Drugog svjetskog rata na području Hercegovine ukupno ubijeno 66 franjevaca. Sljedećih dana i mjeseci, partizani su uhitili i pogubili na stotine nedužnih civila, tako da je u Drugom svjetskom ratu i poraću, statistički gledano, ubijen svaki deseti stanovnik Širokog Brijega.

Komunisti su pokušali zatrti svaku klicu hrvatskog domoljublja u Širokom Brijegu

Župa Široki Brijeg je 1940. godine imala 8.004 stanovnika. Procjenjuje se da je u Drugom svjetskom ratu i poraću na području općine stradalo između 786 i 2.157 osoba. Po okončanju borbi, partizani su zarobili oko 1.400 njemačkih i hrvatskih vojnika, a čelnici tadašnje OZNA-e naredili su uhićenje više od 2.000 Širokobriježana.

Nakon pohoda partizana ostalo je uništeno kulturno blago, zajedno sa samostanskim, crkvenim i školskim inventarom, a zgrade su teško oštećene. Dvije godine nakon rata spaljene su matice vođene od 1753. godine, a franjevci su protjerani. Širokom Brijegu je 1953. godine oduzeto i ime te mu je nametnuto ime Lištica, prema rijeci koja protječe kroz grad. Izvorno ime “Široki Brijeg” vraćeno mu je tek 1991. godine. Nakon tih teških stradanja, Široki Brijeg je desetljećima povijao svoje rane.

Na 80.-tu obljetnicu obilježavanja stravičnih ubojstava franjevaca u Širokom Brijegu ogranak Matice hrvatske u Splitu organizirao je svojim članovima i simpatizerima odlazak autobusom.