Oko 44,7 milijuna osoba rođenih izvan Europske unije (EU) živjelo je u nekoj od država članica početkom 2024. godine, što predstavlja 9,9% stanovništva EU-a. To je povećanje od 2,3 milijuna u usporedbi s prethodnom godinom, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Riječe je o izuzetno velikom broju Najveći broj osoba rođenih u inozemstvu koji žive u zemljama EU nalazi se u Njemačkoj (16,9 milijuna ljudi), Francuskoj (9,3 milijuna), Španjolskoj (8,8 milijuna) i Italiji (6,7 milijuna), piše Euronews.
Ipak, najveći udio imigranata u ukupnom broju stanovnika zemlje bio je uz Luksemburgu, gdje čine 51% rezidentnog stanovništva. Slijede Malta s 30,8%, Cipar s 26,9% i Irska s 22,6%. S druge strane, osobe rođene u inozemstvu predstavljale su manje od 5% stanovništva u Poljskoj, odnosno 2,6% njezinog stalnog stanovništva. Slijedila je Rumunjska s 3,1%, Bugarska s 3,3% i Slovačka s 3,9%.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Julienne Bušić otkrila što je najviše pogodilo pokojnog Zvonka Bušića kada se vratio u Hrvatsku: To mu je bilo jako teško prihvatiti
Između 2014. i 2024. udio osoba rođenih u inozemstvu povećao se u većini zemalja EU-a. Latvija i Grčka bile su jedine dvije države članice koje su zabilježile smanjenje udjela osoba rođenih u inozemstvu, prenosi N1.
Građani Ukrajine, Turske i Maroka bili su tri najveće skupine građana izvan EU-a koji žive u zemljama članicama EU-a 2024. Slijede ih Sirijci, Kinezi, Rusi, Indijci, Kolumbijci i Brazilci. U prvih deset su još i građani Ujedinjenog Kraljevstva, a u prvih 15 su i građani BiH, Srbije i Albanije. Na migraciju utječe kombinacija ekonomskih, ekoloških, političkih i društvenih čimbenika. U većini zemalja EU-a stanovništvo rođeno u inozemstvu bilo je mlađe od domaćeg stanovništva. Prosječna dob pojedinaca rođenih u EU-u bila je 45,1 godina, dok je za useljenike koji žive u EU-u bila 43,1 godina.
Samo je u Estoniji, Francuskoj, Hrvatskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj i Slovačkoj udio pojedinaca starijih od 65 godina bio veći u populaciji rođenoj u inozemstvu nego u populaciji rođenoj u zemlji.
Stanje u Hrvatskoj
Prema Eurostatovim podacima na koje se poziva i Europska komisija, od 1. siječnja 2023. u Hrvatskoj je živjelo oko 54.700 državljana trećih zemalja, što predstavlja 1,4 % stanovništva, te još 14.900 državljana neke druge EU članice, što je udio od 0,4%. U 2022. godini 17,8 posto onih koji dolaze u zemlju bili su hrvatski državljani, a 82,2 posto stranci. Međutim, došlo je do promjene u obrascima migracije u Hrvatsku.
Dok je prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2019. najviše migranata bilo iz država bivše Jugoslavije Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova, ili iz zemalja Europske unije poput Njemačke, Slovenije i Italije, 2023. godine, prema podacima MUP-a, najveći broj boravišnih i radnih dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije, Indije, Kosova, Filipina i Bangladeša.
Sve je više i tražitelja međunarodne zaštite – 2020. godine zaprimljeno je nešto manje od 2000 zahtjeva, a 2022. taj broj je iznosio 12.872. Najčešće zemlje podrijetla, prema nacionalnim podacima, su Irak, Ruska Federacija, Burundi, Turska, Afganistan i Kuba. Nekoliko sirijskih obitelji korisnika međunarodne zaštite (ukupno 250 osoba) također je preseljeno u Hrvatsku iz Turske od 2017. do 2019. godine, te još uvijek borave u Hrvatskoj.
Osim toga, do kraja ožujka 2024. u Hrvatskoj je bilo ukupno 23.600 državljana zemalja izvan EU-a koji su pobjegli zbog rata u Ukrajini i bili su pod privremenom zaštitom.
Foto: Hina