Hrvatski sabor uskoro bi trebao usvojiti Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena, kojim se planira stati na kraj nekontroliranom rastu troškova života. Državni inspektorat provjeravat će pridržavaju li se trgovci propisanih ograničenja, dok bi digitalne platforme trebale omogućiti potrošačima da u realnom vremenu usporede cijene i pronađu najpovoljniju ponudu.

Jesu li propisane kazne dovoljne da spriječe manipulacije cijenama? Hoće li regulacija potaknuti poštenu tržišnu utakmicu ili donijeti nove izazove?

Milatić: Novi sustav kontrole cijena bit će učinkovit i transparentan

Novi zakon će sutra biti na raspravi u Saboru.

Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, rekao je da taj zakon postoji od 1997. godine, a sada je dorađen i osuvremenjen, javlja HRT.

– Glavne su izmjene da smo uveli maksimalnu transparentnost cijena na način da će se uvesti obaveza za jasno postupanje na snagu zakona i donošenje odluke koje će se jako brzo nakon samog zakona donijeti, da će trgovci biti obavezni, posebno veliki trgovci,  da sve cijene budu na internetu dostupne i jasno ažurirane i bit će obavezni da u određenim elektroničkim formatima mogu omogućiti skidanje tih datoteka, tako da bi sve aplikacije koje rade na sustavu takozvanih botova mogle skidati te podatke i obrađivati ih. Građani bi tako mogli u realnom vremenu putem aplikacije određenih alata doći do podataka o stanju cijena u tim trgovačkim lancima, objasnio je.

Rekao je da ne postoji razlog da ovaj sustav ne bi radio, jer u Hrvatskoj već postoje trgovine koje su razvile aplikacije sposobne za obradu velikog broja podataka.

– Putem takvih aplikacija kupci mogu dobiti uvid u cijene, pronaći povoljnije opcije i planirati kupnju. To je temelj naše ideje, rekao je.

Dodao je kako će, odmah nakon usvajanja zakona u Saboru, biti donesena odluka kojom će se trgovcima naložiti da uz svaku cijenu prikažu referentnu redovnu cijenu iz prethodnog razdoblja.

Datum referentne cijene tek će se odrediti, ali cilj je omogućiti potrošačima da usporede sadašnje cijene s onima od prije nekoliko mjeseci i tako lakše procijene isplativost kupnje.

Osim toga, trgovine veće od 400 četvornih metara bit će obvezne posebno označiti proizvode s ograničenim cijenama kako bi ih kupci lakše pronašli. Ova mjera već je najavljivana u medijima i u prethodnim raspravama.

Milatić je naglasio kako novi zakon uvodi i prekršajne odredbe koje su sada jasnije, realnije i znatno strože prema onima koji ne budu poštovali pravila.

– Cilj nam je osigurati transparentnost i spriječiti moguće manipulacije cijenama na tržištu, zaključio je.

Budimir: Novi zakon o cijenama teško će se provoditi u praksi

– Predloženi Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena donosi strože kazne za prekršitelje, ali njegova provedba mogla bi predstavljati ozbiljan izazov, smatra Mirko Budimir iz Udruge trgovine HUP-a. Iako podržava sankcioniranje namjernih kršenja pravila, Budimir upozorava da zakon mora biti jasan i provediv za sve trgovce, a trenutno to nije slučaj.

– Kazne su velike i ako netko namjerno krši zakon, treba ga sankcionirati. No, ono što je najvažnije jest da imamo transparentna pravila koja se mogu primijeniti. U ovom prijedlogu zakona, mnoge stvari nisu do kraja jasne, ističe.

Jedan od ključnih problema odnosi se na obvezu trgovaca da redovito objavljuju cijene proizvoda na svojim web stranicama.

– Trgovci imaju različite poslovne formate – neki posluju u jednoj regiji, neki u više njih. Cijene u Zagrebu i na otocima ne mogu biti iste zbog različitih troškova distribucije i logistike. Kako osigurati da sustav bude pravedan i realan,  pita se Budimir.

Također, postavlja se pitanje kako će potrošači navigirati kroz desetke tisuća artikala u sustavu koji bi trebao prikazivati najpovoljnije cijene.

– Što ako aplikacija prikaže najjeftiniju tjesteninu u nekoj trgovini, a ona tamo uopće nije dostupna? Hoće li trgovac snositi kaznu jer kupac nije našao ono što aplikacija sugerira?

Još jedan organizacijski izazov je obveza isticanja 70 proizvoda s ograničenim cijenama.

– U velikim trgovačkim lancima plakati se mijenjaju centralno, a mala trgovina može ostati bez proizvoda u 17 sati, dok inspekcija dolazi u 18 sati i kazni trgovca jer nije na vrijeme ažurirao plakat. Takvi problemi u praksi mogu stvarati veliki pritisak, naglašava.

Zaključuje da je ključno osigurati da zakon bude provediv i prilagođen realnim uvjetima poslovanja, kako za velike trgovačke lance, tako i za manje trgovce.

Sandra Benčić, predsjednica Kluba zastupnika stranke Možemo!, iznijela je kritiku aktualne Vlade zbog rasta cijena hrane i nedostatka učinkovitih mjera za suzbijanje inflacije.

Ističe da se inflacija, posebno na hranu, osjeća najviše, dok premijer Andrej Plenković tvrdi da je to posljedica uvezene inflacije na koju vlada navodno ne može utjecati.

Benčić upozorava da se problem rješava starim zakonom iz 1997. godine, uz najavu nove aplikacije koja će samo prikazivati cijene proizvoda, umjesto da se donesu konkretne mjere za smanjenje inflacije. Naglašava da građanima nije dovoljna informacija o porastu cijena, nego je potrebno poduzeti korake za njihovo smanjenje.

Jedna od mjera koju predlažu je smanjenje PDV-a na hranu, što je već provedeno na određene proizvode. Ističe kako su to mjere koje su predlagali još od 2022. godine, a koje bi mogle pomoći u ublažavanju inflacije i poboljšanju života građana.

– Naglasili smo da ne smijemo provoditi takve mjere bez mehanizama nadzora trgovaca i penalizacije onih koji bi, unatoč sniženju PDV-a, i dalje dizali cijene. Vlada je to odbila, a trgovci su nastavili povećavati cijene. U trenutku kada je PDV smanjen, nitko nije smanjio cijene, rekla je.

Ustvrdila je da procjena gubitka za državni proračun u 2024. godini zbog te stope PDV-a iznosi između 1,2 i 1,5 milijardi eura.

– Gubitak nije ostao u džepovima građana, već je otišao u profite trgovaca. Kada smo upozoravali na to, premijer Plenković je to odbio. Također smo tražili izmjene zakona o agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja zbog netržišnog ponašanja, ali i to je odbijeno. Odbili su i prijedlog za ograničavanje cijena stanarina, kao i ideju o direktnoj nabavi hrane od poljoprivrednika za javni sekto, rekla je.

– Na Odboru za poljoprivredu predložila sam zaključak kojim bi se obvezala vlada da nabavlja hranu direktno od proizvođača, a predsjednica odbora, Marijana Petir, to nije stavila na glasanje. Također, važno je napomenuti da se zakon ne odnosi samo na trgovine, već i na usluge poput banaka, teleoperatera, ugostitelja i frizera, no trenutno o tome ne razgovaramo. Gospodin Budimir tvrdi da su cijene pale, ali to nije točno. Kada je smanjen PDV na 5%, cijena kruha nije pojeftinila, već je poskupila, naglasila je Benčić.

osip Kelemen, platforma “Halo, inspektore”, istaknuo je da potrošače zanima odnosi li se novi zakon samo na trgovine ili i na usluge.

– Što je s uslugama banaka, teleoperatera, ugostitelja, frizera? Kako će se ograničiti cijene u tom sektoru?, upitao je. Mi o tome trenutno ne govorimo, dodao je i osvrnuo se na izjavu Budimira da su cijene pale.

– To nije istina. Kada je smanjen PDV na 5%, kruh nije pojeftinio, dapače znatno je poskupio, rekao je Kelemen.

Također je Budimiru odgovorio da nije istina da cijene ne mogu biti jednake u svim dijelovima zemlje. 

Naveo je primjer iz Italije, gdje su male trgovine i ugostiteljski objekti u ruralnim i turističkim područjima, suočeni s depopulacijom i gašenjem, bili spašeni kroz državne subvencije.

Italija je, rekao je,  aktivno poticala povratak stanovništva i održavanje tih trgovina izvan glavne sezone, kada im je promet bio znatno manji. Država je subvencionirala njihov rad, vraćala ugostiteljima sredstva potrebna za poslovanje i time omogućila opstanak tih zajednica.

– Zašto Hrvatska ne primjenjuje taj model? Zašto ne učimo iz talijanskog iskustva? Kao što je i gospođa Benčić istaknula, već od 1997. imamo zakon koji bi mogao biti prilagođen i unaprijeđen prema tim principima, ali ga nismo iskoristili na pravi način, rekao je.

– Što se tiče izmjene zakona, mi smo imali dvocifrenu inflaciju za vrijeme ministra Filipovića, pa se taj zakon nije aktivirao. Nego tek sad kad su potrošači digli glas, kada su rekli da im je dosta poskupljenja i rasta inflacije, naglašava.

Zanimljivo je da je u emisiji bio državni tajnik Ivo Milatić koji se bavi vinarstvo i čija su vina nalaze na policama Konzuma.

U svibnju 2023. godine na N1 portalu objavljen je tekst o procvatu vinskog biznisa OPG-a Milatić koji je bio povezan s uspješnim ugovaranjem distribucije vina u trgovačkom lancu Konzum – koji posluje u okviru Fortenova grupe u kojoj je najutjecajniji vlasnik Pavao Vujnovac, ujedno i najveći igrač na hrvatskoj energetskoj sceni. A Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, bio je, i još uvijek jest, zadužen upravo za energetiku. Ministri su se mijenjali, a on je postojano ostajao na dužnosti državnog tajnika – pa je dočekao na toj poziciji i novog ministra gospodarstva (kojem je potpala energetika), Antu Šušnjara.

Nakon što se pregledom njegove imovinske kartice iz godine u godinu utvrdilo da je prihod Vina Milatić značajno rastao upravo u razdoblju kad je potpisao ugovor s Konzumom, nužno se nametnulo pitanje je li se možda dužnosnik, koji se uz sve obveze u Ministarstvu stigao posvetiti i vinima – našao u sukobu interesa, piše Forbes.

A danas Ivo Milatić u ime države brani zkon koji bi trebao stati na kraj bahatim trgovcima i previskom cijenama u Hrvatskoj.