Iako Andrej Plenković u izbornoj noći nije čestitao Zoranu Milanoviću pobjedu na predsjedničkim izborima niti je itko iz Vlade došao na njegovu inauguraciju u utorak, čini se da odnosi Plenkovića i Milanovića ipak zatopljavaju i da njihova kohabitacija nije više tako tvrda.

Dok Andrej Plenković posljedjnjih (tje)dana ne izlazi često pred domaće novinare i ne daje puno izjava, očito su neki njegovi ministri dobili zadaću nagovijestiti javnosti da je započelo odmrzavanje odnosa Banskih dvora i Pantovčaka.

U srijedu, dan nakon inauguracije Zorana Milanovića, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman gostujući na Hrvatskom radiju poručio je: “Idemo dati šansu predsjedniku Milanoviću.”

Znakovita izjava Grlića Radmana

“Milanovićev prvi mandat bio je obilježen konfliktnim izričajima. Ta suradnja bila je dočekana tako da je bila politička blokada i opstrukcija s Pantovčaka. Nadam se da sad to neće biti slučaj. Imali smo listu veleposlanika i generalnih konzula 2021. godine koja je još uvijek na stolu. (…) Ta lista više ne postoji, mora se ići s novima ljudima. Imate jako puno diplomata, veleposlanika i generalnih konzula koji imaju uvjete za mirovinu. Dvije generacije nisu dobile priliku predstavljati državu”, rekao je Grlić Radman.

Da Plenković i Milanovi nešto “kuhaju ” u tajnosti, sumnja i saborska zastupnica Marija Selak Raspudić. Ona je upozorila da je Milanović razriješio Ivana Šimonovića, hrvatskog veleposlanika u ujedinjenim narodima. Zanimljvo je da odluka na snagu stupa za nekoliko dana.

“Planiraju li Zoran Milanović i Andrej Plenković obavijestiti hrvatsku javnost kakve se rošade događaju u vrhu naše diplomacije u ovim kriznim vremenima”, napisala je Marija Selak Raspudić.

Može li se ovaj opoziv Ivana Šimonovića dovesti u vez s diplomatskom inicijativom Andreja Plenkovića koji je prije nekoliko dana rekao da Europska unija mora biti vidljivija u budućim pregovorima s Rusijom i da to treba biti diplomat kojeg će cijeniti u Washingtonu i Moskvi.

“Smatra kako bi, u pogledu mirovnih pregovora, Europa trebala jasno odrediti tko će je za stolom predstavljati, upozorivši na nejasnoće koje se javljaju u tom pitanju s obzirom na brojne različite formate koji predstavljaju Europsku uniju odnosno Europu.

To bi trebala biti osoba koja je vrlo cijenjena od svih, koju će se uvažavati i u Moskvi i u Kijevu, koja ima podršku SAD-a i europskih država i drugih lidera.

Trebamo jaku vidljivost nekog snažnog tko može voditi taj proce”, rekao je Plenković.

Naš dobro upućeni sugovornik nas uvjerava da Šimovovićevo razrješenje nema veze s Plenkovićevom inicijativom.

Dobro upućeni sugovornik nas uvjerava da Šimovovićevo razrješenje nema veze s Plenkovićevom inicijativom. Šimonović je prije nekoliko mjeseci odlučio otići iz diplomacije, javio se na neki natječaj i sada prelazi na novi posao od 1. ožujka.

“Prof. Ivan Šimonović, hrvatski diplomat i sveučilišni profesor prava, izabran je u najuglednije stručno tijelo UN-a za područje ljudskih prava: Odbor za ljudska prava Ujedinjenih naroda. Odbor prati provedbu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima u 174 države članice koje su potpisnice Pakta. Sastoji se od 18 neovisnih stručnjaka, a odbor bira svoje članove na temelju njihove stručnosti u području ljudskih prava i visokog moralnog položaja” objavljeno je još u lipnju prošle godine.

Međutim, razrješenje Šimonovića bi moglo označiti konačno otopljavanje između Plenkovića i Milanovića koji bi konačno mogli postići dogovor oko upražnjenih diplomatskih pozicija. Milanović je u posljednje vrijeme govorio o zatopljavanju i suradnji, a nedavno je u sličnom tonu govorio i Plenkovićev ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.