Zamjenica guvernera pliva u eurima: Samo u prošloj godini povećala štednju za 140 tisuća eura. Ali na neka važna pitanja nije odgovorila

Zamjenica guvernera pliva u eurima: Samo u prošloj godini povećala štednju za 140 tisuća eura. Ali na neka važna pitanja nije odgovorila

Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, ažurirala je podatke u svojoj imovinskoj kartici, a prema tim podacima njena plaća sada iznosi 7418 eura, odnosno 695 eura više nego što je iznosila u siječnju prošle godine.

Zanimljivo je kako je Švaljek prijavila novu štednju, a koja sada iznosi 591 tisuću eura. Riječ je o znatnom povećanju s obzirom na to da je prije godinu dana njena štednja iznosila 451 tisuću eura, što je razlika od 140 tisuća eura.

U svojoj imovinskoj kartici naglasila je kako je osnovni razlog povećanja od 140 tisuća eura stjecanje 80 tisuća eura u kolovozu prošle godine, a na temelju Ugovora o darovanju gotovog novca s Baricom Švaljek, njenom majkom. Njena majka umirovljena je profesorica hrvatskog, njemačkog i ruskog jezika, a radila je u krapinskoj srednjoj školi.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Najpotplaćenija struka u Hrvatskoj: Visokoobrazovani su, a satnica im je manja od studentske – to je stvarno ponižavanje

Pokušali smo od same Švaljek dobiti detalje ovog ugovora, no nije nam odgovarala na upite. No krenimo redom.  

Švaljek je godinama bila omiljena ekonomska stručnjakinja vladajuće klase u Hrvatskoj, a do sada je savjetovala premijere, vodila grad Zagreb u eri Milana Bandića i na kraju se skrasila kao zamjenica guvernera HNB-a, piše Index.

Kontroverzna biografija ekonomistice Švaljek

Index Istrage su otkrile da je zamjenica guvernera Sandra Švaljek od 2000. do 2013. bila vanjska članica Savjeta HNB-a, a 23. studenoga 2012. kupila je korporativne obveznice Erste&Steiermärkische Bank d.d.-a i držala ih je do dospijeća 2017. godine, odnosno do isplate obveznice. Na obveznicama je zaradila oko 740.000 kuna.

Švaljek je u imovinskoj kartici prijavila obveznice u vrijednosti od 2.5 milijuna kuna. Godišnja kamata na obveznice bila je 5.875 posto, a dospijeće obveznice bilo je za pet godina. Apsolutni prinos, odnosno zarada, iznosio je tako ravno 740.361,71 kunu.

Zakon o HNB-u zabranjuje trgovanje dionicama odnosno udjelima banaka i to samo za dužnosnike, a Europska središnja banka zabranjuje svim zaposlenicima trgovanje bilo kakvim vrijednosnim papirom banaka – i dionicama i obveznicama. 

Obveznice su štednja, osim što nisu

HNB je branio Švaljek tvrdeći da je ona, nakon što je pročitala prospekt Erste banke, odlučila uložiti 2.5 milijuna kuna naslijeđenog novca u obveznice te da je kupovina obveznica imala karakter štednje.

“Radilo se o obveznicama koje su imale karakter štednje izjednačen s oročenim depozitom u banci”, rekli su iz HNB-a, a tu tvrdnju je više puta ponovila i Švaljek. No problem je bio u tome što obveznice po definiciji nisu štednja.