Talijanski mediji pišu da Papa ima sepsu, a iz Vatikana tvrde da ga ‘ništa ne boli’ – još je lani odredio kakav pogreb će imati

Talijanski mediji pišu da Papa ima sepsu, a iz Vatikana tvrde da ga ‘ništa ne boli’ – još je lani odredio kakav pogreb će imati

Talijanski mediji pišu kako je stanje Pape Franje (88) i dalje kritično, a Corriere della Sera navodi pod upitnikom i da ima sepsu i da su mu zatajili bubrezi. Iz Vatikana navode kako Papa i dalje prima svoju terapiju, kako je dobrog raspoloženja te kako jede normalno. Kažu i kako “Papu ništa ne boli”. Rekli su i da se Papa noćas “dobro odmorio”.

– Papa se dobro odmorio, cijelu noć – rekla je Sveta Stolica u kratkom priopćenju od jedne rečenice, 12. dana njegove hospitalizacije.

Radi se o najdužem boravku u bolnici od početka njegova papinstva 2013. godine.

Vjernici okupljeni u Vatikanu, ali i diljem svijeta, svako veče mole za Svetog Oca. 

Franjo, pati od lošeg zdravlja u zadnje dvije godine. Osobito je sklon plućnim infekcijama jer je kao mlad dobio pleuritis i odstranjen mu je dio jednog plućnog krila.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Vjerovali ili ne: Mađari grade svoju luku na moru, kupili su 650 metara jadranske obale – što mislite, gdje

S obzirom na to da je papa Franjo u bolnici zbog obostrane upale pluća i u kritičnom je stanju, svijet je na visokom stupnju pripravnosti zbog mogućeg izuzetnog medijskog događaja – smrti rimskog prvosvećenika, pišu 24 sata.

Papa Franjo prošle je godine odobrio da mu se organizira jednostavan pogreb, bez tajanstvenih obreda kakvi se inače izvode kada papa umre, piše Politico.

Njegova smrt, kad god da se dogodi, odmah će pokrenuti strogo koreografiran slijed događaja brušen stoljećima za stotine papa. Neke vatikanske tradicije potječu još iz Starog Rima.

Sve će završiti odabirom novog poglavara Katoličke Crkve na jako neizvjesnim izborima na kojima se progresivni i konzervativni kardinali bore za kontrolu nad institucijom koja okuplja milijardu vjernika širom svijeta.

Smrt

Kardinal kamerlengo tradicionalno mora potvrditi papinu smrt. Tu dužnost trenutačno obnaša irski kardinal Kevin Farrell.

Po tradiciji, on treba doći u prostoriju gdje će ležati njegovo tijelo i pozvati ga po imenu ne bi li ga probudio. To je sada u biti ceremonijalna dužnost jer će liječnici do tada već potvrditi njegovu smrt standardnom medicinskom metodom. (Često se spominje i mit da kamerlengo treba nježno lupnuti papu po glavi srebrnim čekićem, što Vatikan već dugo niječe.)

Kada papa ne odgovori, po tradiciji, njegov prsten biva uništen, što označava kraj njegova pontifikata, a njegove odaje zapečaćene. Kamerlengo će zatim obavijestiti kardinalski zbor da je papa umro, nakon čega će Vatikan tu vijest objaviti svijetu.

Razdoblje žalosti

Nakon papine smrti slijedi devet dana žalosti poznatih kao novendijal, što je izvorno starorimski običaj. Italija obično proglašava i razdoblje nacionalne žalosti.

Papino tijelo bit će blagoslovljeno, odjeveno u papinsko ruho i izloženo javnosti u bazilici sv. Petra gdje će mu počast odati stotine tisuća ljudi, uključujući strane dostojanstvenike i svjetske čelnike.

Papino tijelo u prošlosti se izlagalo na podignutom odru katafalku, ali budući da je papa Franjo pojednostavio pogrebni obred, njegovo tijelo bit će izloženo u otvorenom lijesu bez mnogo pompe i raskoši. Dnevne molitve i mise zadušnice održavat će se u bazilici i širom katoličkog svijeta.

Pape se u prošlosti često prije pogreba balzamiralo, a nekima se i znalo ukloniti organe. Crkva u blizini fontane di Trevi u Rimu čuva srca više od 20 papa u mramornim urnama kao svete relikvije. Taj običaj je u međuvremenu napušten. 

Istodobno u Vatikanu nastupa prijelazno razdoblje koje se zove sedisvakancija, što znači „prazna stolica”, tijekom kojeg Crkvom privremeno upravlja kardinalski zbor na čelu s kamerlengom, ali ne može donositi važne odluke dok se ne izabere novi papa.

Foto: Hina