U Gradskoj knjižnici i čitaonici Belišće gostovao je Tomislav Beronić, književnik, glagoljaš, računalni programer i slobodni istraživač. Beronić je predstavio svoju knjigu Misal kneza Anža Frankopana, u cijelosti napisanu i tiskanu na glagoljici. Ovo prvo takvo djelo objavljeno u Hrvatskoj nakon 1905., predstavljeno je u Palači Gutmann u Belišću.
Beronić objavljuje zbirke kratkih priča povijesne i putopisne fikcije. Kreirao je GlagoMatiku – mrežnu aplikaciju i videoigru prepoznavanja i zbrajanja brojeva na glagoljici, koju je objavio 2020. godine i besplatna je za sve, piše Glas Slavonije.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Maja Sever se aktivno uključila u prosvjede u Srbiji: Darko, buraz, učinili ste Srbiju centrom slobodnog svijeta. Zagreb voli Beograd
Organizator je međunarodnog matematičkog natjecanja osnovnoškolaca u znanju i prepoznavanju glagoljskih brojeva te istražuje ostavštinu dinastije Frankopana, neokrunjenih kraljeva Hrvatske, koji su ovim prostorima vladali kroz 17 generacija više od 600 godina.
Misal kneza Anža Frankopana, na latinici, uz još nekoliko Beronićevih knjiga, može se posuditi u belišćanskoj knjižnici.
Dodajmo ovome kako je Beronić rođen u Vukovaru 1965. godine. U kolovozu 2023. godine objavio je spomenuti Misal kneza Anža Frankopana, prvi roman ikad otisnut glagoljicom koji je ujedno i prva u cijelosti glagoljicom otisnuta knjiga nakon 118 godina.[2] Latinično izdanje tog romana objavio je u siječnju 2024. godine.
U veljači 2025. godine objavio je knjigu Glagoljica prije Ćirila i Metoda u kojoj je sažeo spoznaje i razmišljanja o porijeklu glagoljice kojom se bavi od gimnazijskih dana.
U toj knjizi iznosi argumente za tvrdnju da se preteče znakova glagoljice može prepoznati u motivima nakita Japoda, Liburna, Histra, Delmata i drugih ilirskih plemena na prostoru od Istre pa sve do Crnog mora, te ukrasima na keramici što ga navodi na zaključak da su upravo ilirske žene tijekom brojnih stoljeća pomalo razvijale komunikacijski alat iz kojega je ustrojeno pismo u povijesti zapamćeno kao bukvica ili jerolimica, a koje se od XVII. stoljeća naziva glagoljicom.
Evo što je u jednom intervjuu rekao o porijeklu glagoljice.
“Smatram da je porijeklo glagoljice opterećeno predrasudama. Ljudi nisu skloni preispitivati jednom donesenu predrasudu nego je čak i brane bez ikakvih argumenata. Tako su svi prihvatili predrasudu o Ćirilu kao autoru glagoljice a tu ideju su nametnuli češki slavisti Josef Dobrovsky i Pavel Josef Šafárik. Ovakve teorije ne bi dobile na težini da je odnos Hrvata prema vlastitoj povijesti i kulturi bio bolji. Ćirilometodska teorija počiva na pretpostavkama tada već mentalno oboljelih Dobrovskog i Šafarika da svojoj češkoj kulturi pripišu porijeklo drevnog pisma koje se tradicionalno pripisuje sv. Jeronimu iz Stridona. Nigdje nema dokaza da je Ćiril izumio glagoljicu ni da je boravio na hrvatskim prostorima. Također ne postoje dokazi o tome gdje je bila postojbina Velika Moravska a ni o prisustvu glagoljice sjeverno od Drave prije XI. stoljeća”, kazao je.
Među ostalim, član je Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i nosi ime Zmaj od glagoljice.
Foto: Wikipedia