Potrošačka platforma “Halo, inspektore” ponovno piše o ekstremnim cijenama u Hrvatskim trgovinama. Nije jeftinije samo U Sloveniji i Italiji nego je za Hrvate čak i Bosna i Hercegovina postala obećana zemlja. Tamo je sve jeftinije, a posebno j zanimljivo da su u BiH povoljniji i hrvatski brendovi. Potrošačka udruga “Halo, inspektore” napravila je analizu cijena u Imotskom i susjednim Sovićima u Bosni i Hercegovini. Uopće ne treba reći tko je pobijedio.

“Subota je. Opet kolone hrvatskih potrošača prema okolnim zemljama. Svi sa sličnim ciljem – vikend šoping. O Trstu i drugim talijanskim šoping mjestima svako malo pišemo. Kao i o slovenskim pograničnim gradovima.

Danas ćemo zato, malo za promjenu, o BiH.I to na primjeru Imotskog i obližnjeg hercegovačkog pograničnog mjesta Sovići, na samo deset minuta vožnje od glavnog grada Imotske krajine…

Odredište: samoposluga Prodex. U autu dvije osobe. Šoping je trajao relativno kratko. Najviše vremena

se vremena utrošilo na usporedbu cijena. A one su, uglavnom, niže. I bez akcijskih popusta

Tako su naši napravili kupovinu u iznosu od cca 150 €. Mlijeko, mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, jaja…to nisu uzeli jer se ne smije nositi preko grane. Zato sve drugo jesu.

Pri tome, uštedjeli su približno 50 € (25 € na povratu poreza od 17% plus razlika u cijeni, s time da su kupovali tamo uglavnom robu na akciji).

Usput su snimili neke proizvode u Prodexu i usporedili ih s onim u imotskom Konzumu. S time da su uglavnom birali one s popustom. Kako bi još više istaknuli razliku u cijenama.

U cilju lakšeg snalaženja recimo još samo ovo: cijene u KM preračunate su na način da ih podijelite s dva. Coca Cola od 2 litre tako je u Sovićima (uz popust od 17%) 2,95 KM što je nešto manje od 1,50 € dok je u Konzumu u isto vrijeme čak 2,29 €!?? Popularna hrvatska Domaćica je u Hercegovini s 15% popusta 3,95 KM (nešto manje od 2 eura) dok je u Konzumu 2,49 €. Jadro keks uz 17 % popusta u Prodexu je 3,95 (nešto manje od dva eura dok je u čak Konzumu 3,19€!?! U Sovićima se Smoki Party pack prodaje bez ikakvog popusta po 2,65 KM iliti po 1,32 €, dok u Imotskom isto pakiranje košta po 1,99 eura! Popularni Snickers u Hercegovini je 1,65 KM (0,82€), dok se u Hrvatskoj prodaje po 1.09 € po komadu.

I tako bi mogli nabrajati i nedogled…Bitno je sljedeće: U Imotskom se jučer potrošilo 150 eura manje, u Sovićima toliko više. S time da su Imoćanin za 45 minuta uštedjeli trećinu svog računa.

Manje je PDV-a u državnoj riznici, više eura u džepu hrvatskih potrošača, a ni Prodex nije prošao loše”, piše potrošačka platforma “Halo, inspektore” koja je objavila i veliki tekst o shrinkflacija. Dakle , riječ je o trendu smanjenja težine proizvoda koji se prodaje za istu cijenu. Tako proizvod zapravo poskupljuje bez podizanja cijena. Objavu platforme “Halo, inspektore” prenosimo u cijelosti.

“Shrinkflacija je i dalje na djelu. I sve više potrošača diljem svijeta razmišlja isto ili slično tvrdeći kako je to čisto ZAVARAVANJE POTROŠAČA. Neki tvrde da je to čak i PRIJEVARA POTROŠAČA.

Kako bilo o toj temi sve se više govori, piše i snima, ali i od raznih država poduzimaju akcije protiv prakse proizvođača koji smanjuju težinu, obujam, volumen ili kvalitetu, ali zadržavaju isti cijenu ili je čak i povećaju.

Pa kad već kod nas (za razliku od Francuske, Italije, Njemačke ili SAD) oni koji bi trebali nešto poduzeti po tom pitanju (čitaj: Ministarstvo gospodarstva), onda ćemo mi preuzeti ne baš zahvalnu ulogu te razotkrivati i takve proizvođače i njihove proizvode stavljati na Crnu listu @haloinspektore .

Zato danas imamo novog proizvođača, novi slučaj i novi proizvod.

Riječ je o WCNetu, kapsulama za biološke septičke jame i čišćenje odvodnih kanala o začepljenja.

Do 2023. godine talijanski proizvođač Bolton Manitoba proizvodio je i pakirao 16 vodotopivih kapsula dostatnih za 4 mjeseca upotrebe težine 288 grama. Od prošle godine u istoj veličini kutije nalazi se 12 kapsula dostatnih za 3 mjeseca upotrebe ukupno težine 216 grama.

O tome su govorili i Talijani jer su utvrdili da je na tržištu sve više novog pakiranja sa smanjenim brojem kapsula, ali po istoj ili višoj cijeni.

Kao što smo već više puta pisali prvi su u svijetu Francuzi označili proizvode kao rezultat shrinkflacije. Drugi po veličini francuski trgovački lanac Carrefour dobrovoljno je stavio oznake na brojne proizvode poput Lipton Ice Tea, Lindt čokolada, Viennetta sladoleda, a francuski ministar financija, gsopodarstva i digitalne sigurnosti Bruno Le Marie sazvao je najvećih 75 trgovaca i predstavnike potrošača zbog rasta cijena te je trgovce optužio da zajedno s proizvođačima potiču shrinkflaciju i – divljanje cijena.

Istovremeno su u Velikoj Britaniji na crnoj listi shrinkflacije potrošači stavili kao najgore primjere smanjivanja težine popularne Magnum sladolede i Whiskas hranu za mačke.

Da se problem shrinkflacije u Europi ozbiljno razmatra na svim potrošačkim i državnim razinama govore i rezultati istraživanja koja su provedena gdje čak 82% Britanaca tvrdi da je doživjelo neki oblik shrinkflacije, u Danskom 74% potrošača tvrdi da su primjetili smanjivanje veličine i količine prehrambenih proizvoda, u Švedskoj 73%, Španjolskoj 69%, Poljskoj 67%, Francuskoj 66%, Njemačkoj 64%, Italiji 62% itd.

S druge strane Atlantika, u SAD-u u rujnu prošle godine, govoreći o stanju nacije, sada već bivši američki predsjednik u jednom je trenutku emotivno izjavio: „Mrzim shrinkflaciju!“ da bi njegova administracija takvu praksu otvoreno nazvala „korporacijskom pljačkom“ odnosno „obmanjujućom praksom“. S time da su oni napravili i analizu u kojoj su utvrdili da čak 79% američkih potrošača smatra da je u vrećicama čipsa (jedna je marka to učinila za čal 50%) i kutijama sa žitaricama manje proizvoda nego prije. Čak 48% američkih potrošača je zbog shrinkflacije prestalo kupovati marku za koju su utvrdili da je smanjila težinu proizvoda. Amerikaci su primijetili smanjivanje veličine kod proizvoda za njegu tijela (44%), proizvoda za kućanstvo (43%), pića (41%), hrana za pse i mačke (36%), paste za zube (17,50%), detergenti za pranje rublja(11%) … pa čak su i inzulinska pakiranja sa nekadašnjih 100 smanjili na 90 „štrcaljki“ (doza). S time da su od strane FTC-a najavljene moguće istrage, ali i potencijalne građanske tužbe, ali i tužbe državnih odvjetnika protiv korporacija koje su uz shrinkflaciju počele raditi i „skimpflaciju“ (skimpflation – vrsta inflacije u kojoj se povećani troškovi proizvodnje nadoknađuju smanjenjem kvalitete proizvoda ili usluga), a što se odnosi na smanjenje sastojaka ili kvalitete proizvoda.

Dakle, o tome svi ozbiljno razgovaraju i sve češće poduzimaju konkretne državne akcije (koje Brisel, vjerovali ili ne, pokušava na sve moguće načine osujetiti – op.a.), za razliku od naših državnih dužnosnika koji su i te kako dobro plaćeni i za to, ali ne čine ništa.

Istine radi treba reći kako dio te pasivnosti koja rezultira nedjelovanjem državne administracije je i zbog pasivnih hrvatskih potrošača koji ništa ne poduzimaju osim što kritiziraju. Prije svega na društvenim mrežama i po kafićima” , ističe udruga Halo inspektore.