Rijeka Sava danas je slabo iskorišten resurs u glavnom gradu odvojen od urbanog života.
No, grupa stručnjaka osmislila je kako Zagreb i njegova okolica mogu pametno iskoristiti rijeku koja teče hrvatskom metropolom i u hotelu Zonar predstavili ‘Strategiju razvoja prostora uz Savu od granice s Republikom Slovenijom do ušća kanala Sava-Sava u rijeku Savu’.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Ubitačan komentar: Cannavaro je trenerska neznalica, ali to je samo dio problema. Pravo je pitanje tko je tu neznalicu doveo u Dinamo?
Konceptom se predviđa formiranje park-šume u inundacijskom pojasu rijeke Save od Prečkog do ušća kanala Sava – Sava, a energetski potencijal rijeke na kanalu bi postao okosnica budućeg razvoja grada Zagreba i Zagrebačke županije.
“Projekt Sava je projekt na razini države, iako može posebno zanimati Zagreb, Zagrebačku županiju i Veliku Goricu. Čak bih ocijenio da je Velika Gorica i najveći dobitnik projekta. Razloga za intervenciju je mnogo, a najveći je nužnost prilagodbe upravljanja vodama aktualnoj dinamici klimatskih promjena”, naglasio je Zdravko Jurčec, predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS).
Stručnjaci su dodatno upozorili da se Savom moramo baviti nakon što je zbog odluka iz 20. stoljeća došlo do negativne posljedice regulacije Save čiji je tok do danas skraćen za oko 40 posto. To je povećalo brzinu vode, uzrokovalo eroziju riječnog dna i trajno produbilo korito, prenosi Poslovni dnevnik.
Posljedično, vodostaj Save snižen je za oko jedan metar, što povećava rizik od popuštanja nasipa. Povezanost vodostaja i hidroelektrana leži u činjenici da hidroelektrane omogućuju regulaciju protoka i zadržavanje vode, čime se može utjecati na stabilizaciju i podizanje vodostaja rijeke.
Slovenci brži
Vanjski suradnik na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje Zvonimir Guzović, nesretan je koliko je malo entuzijazma u našoj zemlji pokazano za gradnjom malih hidroelektrana: “Od kad smo ušli u Europsku uniju, nadao sam se da će male hidroelektrane doživjeti bum, međutim u sve ove godine EU članstva, napravljene su svega četiri”.
Puno bolji od Hrvatsku su naši zapadni susjedi. Andrej Kryžanowski s Ljubljanskog sveučilišta naglasio da je u susjednoj zemlji već iskorišteno 50 posto vodenih potencijala. Za Hrvatsku smatra da je ključno da se riješi problem rizika od poplava i erozije.
Posljedično, vodostaj Save snižen je za oko jedan metar, što povećava rizik od popuštanja nasipa. Povezanost vodostaja i hidroelektrana leži u činjenici da hidroelektrane omogućuju regulaciju protoka i zadržavanje vode, čime se može utjecati na stabilizaciju i podizanje vodostaja rijeke.
Slovenci brži
Vanjski suradnik na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje Zvonimir Guzović, nesretan je koliko je malo entuzijazma u našoj zemlji pokazano za gradnjom malih hidroelektrana: “Od kad smo ušli u Europsku uniju, nadao sam se da će male hidroelektrane doživjeti bum, međutim u sve ove godine EU članstva, napravljene su svega četiri”.
Puno bolji od Hrvatsku su naši zapadni susjedi. Andrej Kryžanowski s Ljubljanskog sveučilišta naglasio da je u susjednoj zemlji već iskorišteno 50 posto vodenih potencijala. Za Hrvatsku smatra da je ključno da se riješi problem rizika od poplava i erozije.
Dodajemo ovome radi pojašnjenja konteksta, kako bi u budućnosti oteretni kanal „Sava-Odra“ trebao postati kanal „Sava-Sava“ jer će se produžiti do Stružeca Posavskog, a ovaj poduhvat smatra se ključnim objektom sustava obrane od poplava grada Zagreba.
Na 29 km postojećeg kanala, iza Čičke Poljane, odvojila bi se stara i nova trasa kanala. Na staroj trasi kanala Sava-Odra izgradila bi se ustava Odra čija je funkcija kontrolirano rasterećenje velikih voda kanala Sava-Sava u retenciju Odransko polje.
Potrebni radovi su enormni – podrazumijevanju gradnju HE Prečko, spuštanje krune preljeva Jankomir, produbljivanje kanala, rekonstrukciju svih mostova i izgradnju mostova umjesto prijelaza u kanalu, rekonstrukciju polovice nasipa, izgradnju ustave Odra…
Sve to omogućilo bi mirniji san za zagrebačko i velikogoričko područje uz Savu, uz velik hidrološko potencijal za dobivanje električne energije.
Foto: Wikipedia