Hrrvatska sve više prepoznaje potencijal ruralnog turizma.

Udruga ruralnog turizma Hrvatske objavila je kako u zemlji djeluje više od 1600 pružatelja usluga u posebnim oblicima turizma, a broj bi mogao biti i veći. To je glavni zaključak analize koja je prvi put obuhvatila ne samo seoski već i kulturni, pustolovni, zdravstveni, konjički, lovni i ribolovni turizam, uključujući i aktivnosti lokalnih udruga u ruralnim područjima. Za potrebe analize korišteni su podaci prikupljani radi razvoja centralnog mrežnog mjesta ruralnog turizma Hrvatske, čije objavljivanje Udruga najavljuje za kraj travnja, i nadolazeće zakonsko definiranje seoskog agroturizma.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Ivana Kekin objavila “svoju istinu” o kupnji spornog zemljišta u Istri: Ponovno je obmanula javnost oko vrlo bitne činjenice

Sudeći po analizi, na području Osječko-baranjske županije 140 je pružatelja usluga u posebnim oblicima turizma, više nego, primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. No, na dnu su ljestvice Brodsko-posavska (24) i Virovitičko-podravska (28) županija, dok po brojkama prednjače Istarska (237) i Dubrovačko-neretvanska (192) županija. Analiza je, nadalje, pokazala kako se, od ukupno zabilježenih 1600 pružatelja usluga u svim analiziranim posebnim oblicima turizma, seoskim agroturizmom bavi njih 1119 odnosno 70 %. Slijede pružatelji usluga u kulturnom (176), pustolovnom (122), ribolovnom (72), konjičkom (54), lovnom (42) i zdravstvenom turizmu (12).

Primjetno je kako naša regija poprilično zaostaje po broju ruralnih kulturnih atrakcija kojima upravljaju pružatelji usluga. U OBŽ-u samo je 12 ruralnih kulturnih atrakcija, u VPŽ-u 8, u VSŽ-u njih 6 te Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj po 4. Iako u ruralnoj Hrvatskoj postoje brojne kulturne atrakcije, relativno mali broj njih stavljen je u turističku funkciju zbog, primjerice, njihova derutnog stanja (stare utvrde, dvorci i slično) ili obnove koja nije osigurala njihovo održivo upravljanje. Odnosi se to (i) na dvorac Eugena Savojskog u Bilju, koji barem čeka obnovu, za razliku od darđanskog, koji je, zasad, osuđen na propast. Svijetli je primjer tikveški dvorac, pretvoren u moderni Prezentacijsko-edukacijski centar, prenosi Glas Slavonije.

Još jedna grana posebnih oblika turizma su pustolovni (i konjički) turizam, koji obuhvaća adrenalinske parkove i različite avanture poput raftinga, kajakinga na rijekama, sportskog penjanja i slično. Istok Hrvatske smješten je u sredinu ljestvice po broju takvih sadržaja, ali stoga Osječko-baranjska županija bilježi najveći broj pružatelja usluga u ribolovnom i lovnom turizmu. Ne čudi što je tome tako budući da je Baranja među vodećim regijama u Hrvatskoj po bogatstvu ribolovnih voda, pa nije rijetkost da u nju gosti dolaze isključivo zbog ribolova na nekoj od tamošnjih stajaćica, kanala ili Dunavu odnosno Dravi, što je i jedan od sadržaja vlasnika smještajnih kapaciteta. Treba podsjetiti i na Somijadu – natjecanje u lovu soma, koja se svake godine održava na Topoljskom dunavcu, popularnom Puškašu, koja privlači ribolovce iz cijele Hrvatske.

Traži se autentično

Lov je posebna priča, no podatke o većini lovaca iz raznih dijelova svijeta posjeduju Hrvatske šume, koje gospodare najvećim lovnim prostranstvima. Iako lovni i ribolovni turizam uvelike ovise o geografskim obilježjima županija, zabilježen je relativno mali broj pružatelja usluga čak i u županijama koje imaju geografske predispozicije za njihov razvoj, pa je poželjan njihov daljnji razvoj sukladno turističkim trendovima, a za koji je potrebno osigurati koherentan pristup u suradnji s koncesionarima i pružateljima usluga, uključujući lokalne udruge.

– Iako se radi o neslužbenim podacima, jer službeni nisu dostupni, veseli nas veliki porast broja pružatelja usluga u odnosu na 2012. godinu. To je rezultat velike potražnje domaćih i inozemnih gostiju i turista za autentičnom Hrvatskom koja i dalje raste, kao i značajnih ulaganja pružatelja usluga i korištenja sredstava iz različitih fondova. Pozivamo sve kolege da što prije provjere i dopune svoje podatke kako bismo imali što točnije informacije na temelju kojih se možemo zajednički zalagati za daljnji razvoj ruralnog turizma i njegovu zasluženu promociju. Podatke je moguće provjeriti i dostaviti preko naše mrežne stranice idemonaselo.hr – istaknula je Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica Udruge ruralnog turizma.

Kada je riječ o slavonskim županijama, važno je istaknuti kako na privlačenju turista rade i jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave, pa čak i država. Financiraju brojne manifestacije, od kojih su neke karakteristične za Slavoniju i Baranju, poput Đakovačkih vezova, Vinkovačkih jeseni, Ribarskih dana, Vinskog maratona, Vinatlona…

Treba istaknuti i kako je priča vezana za posebne oblike turizma vezana uz cijelu godinu, što znaju naglašavati u turističkim zajednicama na istoku Hrvatske, ističući kako u njoj nema sezone te kako je smještaj otvoren čitave godine. Doduše, zima je najslabiji dio godine, dok proljeće ponovno donosi brojne vikend-goste, a tako će biti i s produženim uskrsnim vikendom. 

SEOSKI AGROTURIZAM U STALNOM JE PORASTU

Iznenađujuće pozitivne rezultate pokazala je analiza seoskog agroturizma kojim se bave poljoprivrednici koji pružaju turističke i/ili ugostiteljske usluge, a velik ih se broj bavi i očuvanjem i promocijom kulturne baštine hrvatskog sela. Idealno su tlo za razvoj i bavljenje tom vrstom turizma Slavonija i Baranja, što pokazuju i analize. Osječko-baranjska županija, naime, zauzima treće mjesto s 95 pružatelja takvih usluga, iza Istarske (196) i Dubrovačko-neretvanske (168) županije. Nažalost, na dnu su te ljestvice Virovitičko-podravska i Brodsko-posavska županija. Analize kažu kako su se, uz iznimku Osječko-baranjske županije, unatoč svom pretežito ruralnom karakteru, ostale slavonske županije, u kojima je u odnosu na popis stanovništva iz 2011. godinu zabilježena značajna depopulacija, okrenule razvoju drugih oblika turizma. Kako bilo da bilo, sukladno dostupnim podacima, broj pružatelja usluga seoskog agroturizma, globalno gledajući, raste po prosječnoj stopi od oko 20 % godišnje, s čim se slaže i osječko-baranjska turistička branša, naglašavajući kako se prilično često otvaraju novi smještajni kapaciteti vezani za ovaj oblik turizma te da sve više dionika kroz razne sadržaje pokušava privući veći broj gostiju i, što je najvažnije, zadržati ih.

Foto: Hina