Kineski automobilski div stiže u Hrvatsku, sve spremno za svečano otvorenje – žestoki su konkurent Muskovoj Tesli

Kineski automobilski div stiže u Hrvatsku, sve spremno za svečano otvorenje – žestoki su konkurent Muskovoj Tesli

Pripreme za dolazak kineskog automobilskog diva BYD-a na naše tržište u završnoj su fazi. U prvom salonu na zagrebačkoj Savskoj cesti, pored nebodera Zagrepčanka, već se sjaje izložbeni automobili i čeka se službeno otvorenje koje bi trebalo biti već ovoga mjeseca, a u pripremi je i pop-up izložbeni štand u City centru One West, dok se ubrzano uređuje i servisni centar na zagrebačkoj Samoborskoj cesti.

Predstavljanje službenog dolaska na naše tržište vodećeg svjetskog proizvođača vozila nove energije (NEV) najavljeno je za srijedu 23. travnja u Zagrebu. Spremna je i hrvatska web stranica na kojoj se zainteresirani već mogu predbilježiti za probnu vožnju, a u planu su prodajno-servisni centri u drugim dijelovima Hrvatske, prenosi Poslovni dnevnik.

Sredinom ožujka kineski veleposlanik u Hrvatskoj Qi Qianjin najavio je skorašnji dolazak BYD-a na naše tržište i objavio da će njihovi modeli stajati od 30.000 eura. Njegova ekscelencija je vjerojatno mislila na početni model Atto 2, koji je početkom godine predstavljen na Salonu automobila u Bruxellesu.

Električni crossover dugačak 431 cm uz prednji pogon i novu generaciju litij-željezo-fosfatne baterije (LFP), po kojima je BYD poznat na tržištu, kapaciteta 45 kWh nudi doseg od 312 kilometara, a uz tu će cijenu na tržištu biti vrlo konkurentan. Baš kao i limuzina Seal koja na tržištu konkurira Tesla Modelu 3 za koju je već objavljena službena cijena u Hrvatskoj od 47.990 eura. Dugačka je 480 cm, dolazi uz bateriju kapaciteta 82,5 kWh uz kombinirani domet od 570 km (690 km u gradu) te ubrzanje od 0 do 100 km/h za samo 5,9 s.

Zasad bez Seagulla

U Europu zasad ne dolazi BYD-ov početni električni model Seagull, koji u Kini stoji od 9250 eura, a prema procjenama zbog strožih europskih sigurnosnih sustava i poreza bi u Europi koštao oko 20.000 eura.

Dolazak u Hrvatsku dio je strateškog širenja BYD-a u Europu, na tržište koje se okreće ekološkim vozilima, a glavni forte vodeće kineske marke su upravo elektrificirani automobili, u prvom redu potpuno električni, ali i hibridni benzinsko-električni. BYD je u 2024. godini prema financijskom izvješću prvi put zabilježio veći prihod od američkog proizvođača. BYD je lani imao prihod od 107 milijardi dolara, a Tesla 97,7 milijardi dolara. U 2024. BYD je globalno prodao 4,27 milijuna automobila, uključujući i hibride, dok je Tesla isporučila 1,79 milijuna baterijskih električnih vozila (BEV).

I dok je Tesla, koja proizvodi isključivo potpuno električna vozila (BEV), lani još imala primat u prodaji BEV-a s 1,79 milijuna prodanih automobila prema BYD-ovih 1,76 milijuna, trendovi su na strani kineske kompanije. Posljednja dva kvartala BYD je prodavaniji od Tesle. U posljednjem kvartalu 2024. je BYD isporučio 595.413 automobila u usporedbi s Teslinih 484.507, a u prva tri mjeseca 2025. godine 416.388 naspram Teslinih 336.681 isporuka.

U Kini, najvećem automobilskom tržištu na svijetu, BYD je lani imao udio od 32 posto u prodaji vozila novih energija (uključujući hibride), dok je Tesla na kineskom tržištu imala udio od 6,1 posto. A upravo je potencijal BYD-a u širenju na globalna tržišta, budući da je lani u ukupnim isporukama njihovih automobila samo 10 posto činio izvoz, dok su 90 posto automobila isporučili na domaće kinesko tržište.

Zbog osvajanja europskog tržišta BYD u mađarskom Szegedu gradi megatvornicu u koju ulaže četiri milijarde eura i gdje će zaposliti 10.000 radnika. Uz to, lani je BYD sklopio ugovor vrijedan milijardu dolara za postavljanje proizvodnog pogona u Turskoj, a tvornica će proizvoditi do 150.000 vozila godišnje. Očekuje se da će pogon otvoriti oko 5000 radnih mjesta i pokrenuti proizvodnju do kraja 2026. godine.

Otvaranje tvornica u Europskoj uniji i Turskoj, koja je dio Carinske unije EU, znači da se na automobile proizvedene u tim tvornicama neće primjenjivati dodatne carine koje je EU nametnula na električne automobile proizvedene u Kini. Podsjetimo, krajem prošle godine Unija je uvela kompenzacijske carine na uvoz baterijskih električnih vozila proizvedenih u Kini na razdoblje od pet godina zbog toga što je istragom utvrđeno da proizvođači električnih vozila u Kini imaju brojne prednosti zbog državnog subvencioniranja, poput preferencijalnog financiranja, bespovratnih sredstava, kao i zemljišta, baterija i sirovina po cijenama ispod tržišnih. (…)

Foto: Hina