Prema najnovijim obavještajnim podacima kojima raspolažu američki i zapadni dužnosnici, ruski predsjednik Vladimir Putin više nije usmjeren na brzo osvajanje novih dijelova Ukrajine, već je privremeno pomaknuo svoj fokus na učvršćivanje kontrole nad već okupiranim područjima i na stabilizaciju ruske ekonomije, koja se nalazi pod velikim pritiskom.
To predstavlja zaokret u odnosu na prethodne obavještajne procjene prema kojima je Putin bio uvjeren da ima i snagu i zamah za dugotrajni rat s ciljem zauzimanja cijele Ukrajine. Promjena ruskog stava uklapa se i u stav američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovih pregovarača, koji vjeruju da bi ruski čelnik sada mogao biti spremniji pristati na mir nego ranije.
Unatoč tome, visoki američki dužnosnici i dalje ostaju oprezni, naglašavajući da Putinove riječi ne znače nužno i stvarnu spremnost na kompromis. Iako je američki prijedlog mirovnog sporazuma navodno vrlo povoljan za Rusiju – uključuje, među ostalim, priznanje većine teritorija koje je Moskva već okupirala – mnogi vjeruju da bi Kremlj nakon potpisivanja primirja mogao nastaviti s agresijom. “Mislim da sada razmišlja – ne bih rekao skromnije – ali u okvirima razumnijih, bližih ciljeva”, rekao je jedan visoki zapadni obavještajni dužnosnik, prenosi CNN.
Dodatni pritisak Trumpove administracije kroz prijetnje novim sankcijama, kao i gospodarski problemi u Rusiji, mogli bi staviti Putina u nezavidan položaj. Američka strana ističe i mogućnost “povijesne prilike” za rusko-američka ulaganja ako se rat zaustavi.
No, i dalje postoji bojazan da Putin želi samo “taktičku pauzu”. “Sve ovisi o tome što će SAD staviti na stol kako bi on ne samo prikazao pobjedu kod kuće, nego i stvarno osjetio da je postigao nešto dovoljno veliko za značajnu pauzu, pa možda jednog dana ponovno pokrenuo sukob”, istaknuo je isti obavještajni izvor, prenosi Večernji list.
Iako je Moskva trenutno navodno voljna privremeno ograničiti svoje ciljeve, zapadni dužnosnici upozoravaju da se “nisu odrekli svojih maksimalističkih ratnih ciljeva”. Putin, naime, i dalje gaji dugoročne ambicije koje uključuju širenje teritorija i pokušaj političkog utjecaja u regiji. Rasprave se trenutačno vode oko pet teritorijalnih regija pod ruskom okupacijom, uključujući i Krim, koji je anektiran još 2014. Trump je već izjavio da “Ukrajina neće povratiti veći dio teritorija koji je izgubila”.
“Ovaj mirovni sporazum tiče se tih pet regija, ali uključuje i puno više”, rekao je Trumpov pregovarač Steve Witkoff, koji se ove godine već četiri puta sastao s Putinom. “Mislim da smo možda blizu nečeg što bi moglo biti jako važno za cijeli svijet”.
Ipak, mnogi europski saveznici izrazili su duboku zabrinutost zbog mogućnosti da SAD prizna teritorije koje je Rusija ilegalno zauzela. Prema izjavama ruskih dužnosnika, Moskva želi međunarodno priznanje svih pet okupiranih regija – što je Kijev odlučno odbio.
“Imamo jednu stranu, Ukrajinu, sada trebamo drugu. Mislim da smo blizu”, izjavio je američki izaslanik Keith Kellogg. “Ovo je posljednjih 100 jardi do cilja. A u vojsci su to najtežih 100 jardi”, dodao je. No sumnje i dalje ostaju.
Zapadni političari i analitičari upozoravaju da Putin možda samo kupuje vrijeme kako bi reorganizirao vojsku i nastavio rat u pogodnijem trenutku. “Vrijeme je da Putina tretiramo kao varljivog ratnog zločinca kakav jest”, izjavio je republikanski senator Roger Wicker, predsjednik senatskog Odbora za oružane snage, upozorivši Trumpa da “Sjedinjene Države ne smiju dopustiti da ih Putin vuče za nos”.
Foto: Hina