Sada je i službeno, Državnom sudbenom vijeću stigle su tri prijave za predsjednika Vrhovnog suda – Sandre Artuković Kunšt, Silvije Sunčane Stubičar i Šime Savića. To ih je tijelo u petak objavilo i istovremeno proslijedilo predsjedniku Zoranu Milanoviću.
On će morati o sve troje zatražiti neobvezujuće mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe, a onda će jedno od njih predložiti Hrvatskom saboru za predsjednika Vrhovnog suda. Ili neće, pa će DSV rapisati novi javni poziv.
Budući da je ovaj put Milanović, u skladu s nešto izmijenjenim načinom obnašanja predsjedničke dužnosti u svom drugom mandatu, sasvim zakopčan i nije još rekao tko će biti njegov kandidat, može se samo nagađati da je Sandra Artuković Kunšt, zamjenica ministra pravosuđa u Milanovićevoj vladi, na njegov poticaj odlučila sudjelovati u javnom pozivu, prenosi Glas Slavonije.
U tom kontekstu Milanoviću sigurno ne ide u prilog otvoreno pismo koje mu je u petak poslala udruga Franak, kojoj je Dobronić bio heroj. Za ljude koji se godinama bore da im banke isplate naknade zbog toga što su im se povećale rate kredita što su ih uzeli u švicarskim francima, Sandra Artuković Kunšt potpuna je suprotnost donedavnom predsjedniku Vrhovnog suda.
“U posjedu smo nove presude jednog vijeća Županijskog suda u Zagrebu u kojem je izvjestiteljica bila Sandra Artuković Kunšt, a tom presudom je utvrđeno da potrošači koji su konvertirali svoje chf kredite u euro kredite, na osnovi zakona koji je donijela vaša Vlada 2015., nemaju pravo na punu restituciju na temelju izuzeća ništetnih odredaba o kamatnim stopama i valutnoj klauzuli chf”, informira Franak Milanovića, zapravo lobira protiv Sandre Artuković Kunšt.
U pismo se ističe da na Vrhovnom sudu već postoje suci koji “pokušavaju omogućiti bankama da neosnovano zadrže novac koji pripada oštećenim građanima, a što je potpuno suprotno hrvatskom pravu i pravu EU-a” i izražava zabrinutost što bi tek bilo kada bi Milanović podržao Sandru Artuković Kunšt za predsjednicu tog suda.
Zato udruga predsjednika Republike poziva da razmisli u vezi s nekadašnjom zamjenicom Orsata Miljenića, koji je već pet godina predstojnik Ureda predsjednika. Prilično je to nezgodna situacija za Milanovića, koji je izgradio imidž političara koji se nije sustezao suprostaviti bankarima.
U slučaju da zanemari primjedbe udruge Franak, odnosno “40 tisuća hrvatskih obitelji koje su već uložile značajan novac u svoje postupke te bi u slučaju poraza na sudovima morale platiti sve sudske troškove, umjesto da budu obeštećene”, to ipak ne bi značilo da se Sandra Artuković Kunšt može početi pripremati za novu dužnost, koja bi bila kruna njezine sudačke karijere.
Naime, bez pristanka premijera Andreja Plenkovića, lidera parlamentarne većine, nitko ne može biti izabran za predsjednika Vrhovnog suda. A, kako smo već pisali, prije pola godine je Sandra Artuković Kunšt, u svojstvu kandidatkinje za članicu Ustavnog suda, tijekom saslušanja na sjednici Odbora za Ustav oponirala HDZ-ovoj tezi da je Milanović prekršio Ustav kada se uključio u kampanju za izbore za Sabor.
Zamjerila se hrvatskim desničarima
Ako bi se Plenković složio da na čelo Vrhovnog suda dođe osoba koja Milanovića, za razliku od njega, ne smatra kršiteljem Ustava, bio bi to signal da između Banskih dvora i Pantovčaka više nema apsolutno ničeg spornog. Za izbor predsjednika Vrhovnog suda, ako se Plenković usaglasi s Milanovićem, nisu nužni glasovi zastupnika Domovinskog pokreta. Valja, međutim, primijetiti da bi njih osmero mogli biti protiv Sandre Artuković Kunšt, koja se u prošlosti u nekoliko navrata zamjerila hrvatskim desničarima, recimo kada je kao izaslanica Vlade 2012. bila na gay paradi u Amsterdamu.
Foto: Hina