Nedavno je provedena opsežna potraga za fluoriranim kemikalijama u europskim vinima (PAN Europe, Bruxelles, 23. 4. 2025.). Pedesetak sorta vina, uključujući hrvatsku graševinu i malvaziju, ispitano je na prisutnost trifluoro-octene kiseline (TFA) i pesticida čijom razgradnjom nastaje ta kiselina. Za razliku od obične octene kiseline, koja je redoviti sastojak crnoga ili bijeloga vina, TFA je otrovna kiselina, pokazatelj je prisutnosti fluoriranih pesticida i vječna je kemikalija, koja je stabilna i u vinskim destilatima i u octu.
Vina (ni)su jeftina
Iako je broj odabranih vina ograničen, vidljive su sorte s povišenim dozama TFA, a potječu iz Austrije, Italije, Belgije i Francuske. Pretvorba malih vinograda u plantaže i pohlepa za povećanim prinosima po hektaru čine vino jeftinijim, ali i bogatijim neželjenim kemikalijama. Jeftina vina iz Italije, Austrije ili Francuske na policama hrvatskih trgovina možda s pravom imaju – nižu cijenu. U prosjeku ta vina sadrže stotinjak mikrograma TFA po litri, a to je sto puta više od koncentracija TFA u površinskim i pitkim vodama, piše profesor Valerije Vrček u Glasu Koncila.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Zlatna hrvatska olimpijka Barbara Matić prekinula je dugogodišnju vezu sa svojim zaručnikom: Sada ljubi Srbina iz Beograda
Zanimljivo je da ni u jednoj boci iz osamdesetih nema TFA u vinu. Ne radi se o tome da vino stari pa postaje »bolje«, nego se u to vrijeme nisu upotrebljavala agresivna fluorirana sredstva za zaštitu vinograda. TFA je konačni produkt raspada fluoriranih pesticida. Ona je kemijski trag uporabe fungicida fluopirama i fluopikolida te mnogih drugih agrokemikalija koji pripadaju polifluoriranim aromatskim spojevima (PFAS). Oni su postali popularni početkom 21. stoljeća. Stoga, prema očekivanju, mlađa vina sadrže više fluoriranih kemikalija.
Pretvorba malih vinograda u plantaže i pohlepa za povećanim prinosima po hektaru čine vino jeftinijim, ali i bogatijim neželjenim kemikalijama. Jeftina vina iz Italije, Austrije ili Francuske na policama hrvatskih trgovina možda s pravom imaju – nižu cijenu. U prosjeku ta vina sadrže stotinjak mikrograma TFA po litri, a to je sto puta više od koncentracija TFA u površinskim i pitkim vodama
Poruke iz hrvatskih boca
Nagli porast sadržaja TFA u vinima bilježi se u berbama nakon 2010. godine. Taj trend upravo prati sve veću uporabu kemijskoga arsenala u ratu s plamenjačom, pepelnicom i crvenim paukom. Dobra je vijest najnovijega istraživanja što organska ili ekološka vina sadrže manje TFA, ali ni dvije sorte konvencionalnih vina u Hrvatskoj nisu previše dozirane tom kiselinom. Tako je u istarskoj malvaziji otkrivena najmanja količina trifluoro-octene kiseline (21 mikrogram po litri), a i graševina (berba iz 2024. godine) iz Vukovarsko-srijemske županije sadrži minimalne količine TFA. U istim je vinima otkriven samo jedan pesticid (boskalid, odnosno metalaksil), za razliku od nekih austrijskih cuvéa koji su »obogaćeni« spektrom od osam različitih pesticida i njihovih metabolita.
Eventualnu potvrdu da veći broj hrvatskih vina nije onečišćen kemijom fluora treba iskoristiti kao prednost na europskom tržištu vina. To može biti dodatna vrijednost i nova etiketa. Za to treba samo jedno – ponoviti analize i objaviti brojke. Vino bez TFA je proizvod za koji će upućeni znalac uvijek platiti više. Jer terroir vina nije samo lokacija i profil tla, nego i kemija koju vinova loza upija iz zemlje.
In vino venenum
Poseban su problem europskih vina moguće kemijske reakcije sumpornih i fluoriranih spojeva. Sumpor je prirodni konzervans, a TFA je sintetski, laboratorijski otpad. Budući da sva vina sadrže sulfite, mnoga, eto, sadrže i organofluorne tvari. O reakcijama između stoljetnoga sumpora i »novokomponiranoga« fluora, o mogućim nusproduktima i njihovoj štetnosti, gotovo i nema znanstvenih studija. S trendom porasta količina TFA u vinima reakcije neugodnih iznenađenja postaju sve vjerojatnije. Vino je tako postalo pravi kemijski reaktor, a umjesto istine u njemu je sve više otrova. Sve to ne znači da treba prestati piti vino jer u umjerenim količinama dobrobiti uvijek nadilaze rizike.