Rusija intenzivira vojnu prisutnost u blizini granice s Finskom, što uključuje izgradnju infrastrukture i jačanje vojnih baza, prema najnovijim satelitskim snimkama koje su potvrdili NATO dužnosnici. Ove aktivnosti mogle bi ukazivati na smjer ruske vojne strategije nakon završetka sukoba u Ukrajini.

Na snimkama se vide novi šatori, skladišta za vojna vozila, obnovljeni hangari za borbene zrakoplove te pojačana gradnja na nekada zapuštenoj helikopterskoj bazi. Prema NATO izvorima, trenutačne aktivnosti predstavljaju ranu fazu opsežnije, dugoročne izgradnje.

Ipak, dodaju da to još nije ni približno razini priprema koje su prethodile invaziji na Ukrajinu 2022. godine. Rusija, koja je još uvijek duboko angažirana u Ukrajini, uz finsku granicu trenutno ima relativno malo vojnika, a finske vlasti zasad ne vide neposrednu prijetnju, prenosi Večernji list.

Finska, koja je postala članica NATO-a prije dvije godine, sada dijeli najdužu kopnenu granicu između Saveza i Rusije, dugu 1336 kilometara, piše The New York Times.

Ovi ruski potezi odražavaju promijenjenu percepciju sigurnosti u Moskvi, smatraju analitičari, posebice jer se veći dio tog pograničnog područja nalazi u strateški važnom Arktiku.

U skladu s time, finske i američke snage nedavno su provele zajedničke vojne vježbe u arktičkom području, s vojnicima koji su prolazili kroz šume, a Finci su se kretali na skijama. Neprijatelj u simulaciji bio je jasno identificiran – Rusija.

Finski obrambeni analitičari očekuju da bi, nakon smirivanja rata u Ukrajini – kojem se posreduje i kroz mirovne napore u Turskoj – Rusija mogla premjestiti tisuće vojnika prema finskoj granici.

Procjena finskih sigurnosnih službi jest da imaju otprilike pet godina dok se Rusija ponovno ne osnaži do razine ozbiljne prijetnje.

Vjeruju, međutim, da je to neizbježno te predviđaju trostruko veći broj ruskih vojnika uz granicu. “Govorit ćemo o znatno većem broju trupa”, rekao je brigadni general Pekka Turunen, direktor finske obrambene obavještajne službe.

Za Moskvu, ojačavanje granice je dio obrane protiv širenja NATO-a – teme koja je dugo bila osjetljiva za Rusiju. Baltičke države, bivše članice Sovjetskog Saveza, prve su se priključile NATO-u, a moguće priključenje Ukrajine bilo je toliko prijeteće da se smatra jednim od razloga za izbijanje najrazornijeg kopnenog sukoba u novijoj povijesti.

“Ruska vojska prošla je značajno širenje snaga”, rekao je Michael Kofman, viši suradnik u Carnegie Endowment for International Peace u Washingtonu.

“Nakon rata, kopnene snage vjerojatno će biti veće nego prije 2022. godine. Gledajući planiranu reorganizaciju vojnih okruga, čini se jasnim da će prioritet biti područja koja gledaju prema NATO-u.”

I NATO dužnosnici dijele ovu procjenu. Jedan visoki dužnosnik NATO-a izjavio je da će Rusija nakon završetka rata s Ukrajinom sve više fokusirati trupe prema sjeveru. Također je rekao, pod uvjetom anonimnosti, da Rusija Arktik i pristup Arktiku smatra ključnim za svoj status svjetske sile.

Prema satelitskim podacima, ruski helikopteri ponovno su raspoređeni u bazu kraj Murmanska, arktičkog grada, iako ta baza nije bila aktivna u protekla dva desetljeća. Zbog učestalih ukrajinskih dron-napada na ruske vojne aerodrome, zapovjedništvo je premjestilo opremu prema sjeveru – što ih približava granici s NATO-om.

Deseci borbenih zrakoplova nedavno su viđeni u bazi Olenya, koja se također nalazi na Arktiku i udaljena je manje od 160 kilometara od finske granice. U bazi Kamenka, manje od 64 kilometra od Finske, pojavilo se više od stotinu novih šatora.

“Oni proširuju svoje brigade u divizije, što znači da će se jedinice blizu naših granica značajno povećati – za tisuće”, rekao je Emil Kastehelmi, analitičar iz finske organizacije Black Bird Group, koja prati vojne aktivnosti na sjeveru i u Ukrajini.

Kastehelmi, koji je za The New York Times proučavao brojne novije satelitske snimke, upozorava da bi naredne godine mogle donijeti velike promjene uz granicu, ovisno o razvoju rata u Ukrajini.

U bazama poput Alakurttija, nedaleko od Finske, i Petrozavodska, nešto dalje, izgrađeni su novi objekti sposobni primiti brojne vojne transportere. Aktivnosti je sve više i u drugim bazama – primjerice, nova oprema i šatori pojavili su se i u jednoj koja je udaljena oko 129 kilometara od Estonije.

Finci često podsjećaju na staru narodnu mudrost: Rusija nikada nije tako snažna kako izgleda – niti tako slaba kako se čini. Zato su finski vojni dužnosnici i dalje hladne glave.

“Povećanje vojne sile u našim obližnjim područjima dogodit će se nakon što se borbe u Ukrajini smire”, rekao je Janne Kuusela, direktor obrambene politike u finskom Ministarstvu obrane. Koliko će to trajati, nije mogao predvidjeti.

Ali je dodao:“Za to se moramo pripremiti.”

Foto: Hina