Koncert stoljeća: Marko Perković Thompson – Hipodrom/Navijački prijevoz uz pjesmu i piće… Paket uključuje: prijevoz autobusom visoke turističke klase (TV, video, klima) na relaciji Čakovec – Zagreb – Čakovec, domoljubne hrvatske pjesme, piće dobrodošlice i piće tijekom puta, voditelja putovanja, razgled i pratnju po programu agencije, osiguranje jamčevine i osiguranje od odgovornosti organizatora paket aranžmana, organizaciju i realizaciju putovanja… U ponudi su tri opcije: prijevoz + domoljubne pjesme + piće ili s ulaznicom za parter/fan pit. First minute cijena je 30 eura, a cijena od 15. lipnja iznosi 50 eura.

Navedeno je to u oglasu jedne putničke agencije koja je u “koncertu stoljeća”, koji bi se 5. srpnja trebao održati na zagrebačkom Hipodromu, prepoznala dobru priliku za odličnu zaradu. Jer riječ je o događaju kojem tepaju da je najmasovniji koncert ikad za koji je, kako neprestano ističu organizatori, prodano 500.000 karata.

I dok se domoljubi svih vrsta radosno smiju jer će to, po njima, biti najveći domoljubni spektakl u povijesti Hrvatske, koji se, uz to, održava u glavnom gradu kojim vlada Možemo, svi se ostali hvataju za glavu. I to ne zbog (ne)kvalitete Thompsonova glazbenog repertoara jer se, kao što kaže stara poslovica, o ukusima ne raspravlja.

Razlog hvatanja za glavu logistička je i sigurnosna organizacija događaja tijekom kojega bi u samo jednom danu u glavni grad trebalo doći gotovo onoliko stanovnika koliko ih u njemu i živi, piše Večernji list.

Prema popisu stanovništva iz 2021., u Zagrebu živi 767.131 stanovnik, pa je i lošem matematičaru jasno da će dolazak pola milijuna ljudi biti izazov s kojim se glavni grad do sada rijetko susretao. Jer svi ti ljudi negdje moraju biti, prespavati, jesti, piti, parkirati automobil…

Uz to, koncert je predviđen za prvi vikend srpnja, kada već počinje turistička sezona, a prema nekim najavama samo iz Dalmacije planira doći 200.000 ljudi. Što će toliki broj ljudi i vozila značiti za autoceste koje su ljeti ionako ljeti opterećene te kako će se promet regulirati prilikom dolaska i odlaska s koncerta, pitanje je na koje nema odgovora. Kao što nema odgovora na mnoge stvari organizacijske prirode koje zanimaju javnost.

Po logici stvari, organizator koncerta je taj koji bi trebao reći što ima ili nema, što planira, koliko mu ljudi treba, a onda bi s tom procjenom trebao pokucati na vrata Grada Zagreba i MUP-a. Koji mu trebaju pomoći da se sve odvije bez problema, no za sav taj kaos do kojega će neizbježno doći, odgovoran je organizator. A njegova odgovornost su i troškovi. Jer organizator je taj koji treba platiti i zaštitare, kojih navodno nema dovoljno, redare, vatrogasce, hitnu, barijere, točionike pića…

Država, prema postojećim zakonima, plaća samo policiju, a koliko će policajca toga dana biti u Zagrebu, pitanje je na koje se ne može dobiti odgovor. U zagrebačkoj policiji kažu da su oni i njihov posao, tek neka treća, četvrta stepenica na koju se dolazi kada organizator predoči što je smislio i kako će se sve odvijati.

Je li organizator to napravio ili nije, teško je reći, jer se u javnosti može čuti samo da se planiraju ili su se već održali tripartitni sastanci na kojima se sve treba dogovoriti. A to što se i kako ondje dogovara, nepoznanica je. Vremena je sve manje, a stječe se dojam, koji je možda pogrešan, ali ipak je tu, da se cijeloj toj priči pristupilo poprilično nehajno, bez pravog shvaćanja što okupljanje tolikog broja ljudi na jednom mjestu i u jednom danu doista znači.

Zagreb, kao i Split, Osijek ili Rijeka, pod opsadom su svaki put kada se odigrava neka utakmica visokog rizika HNL-a. Građani koje ne zanima ni nogomet ni huligansko divljanje povezano s njime ne jednom su u takvim situacijama ogorčeno komentirali da se satima prije ili poslije utakmice ne mogu slobodno kretati ni po svom kvartu ni po svom gradu.

Ograničenje kretanja jedna je od taktika koje policija koristi prilikom organizacije i provedbe događaja koji se smatraju visokorizičnima, a razina osiguranja i mjere koje se provode u tim prilikama ovise o tome o kakvom je događaju riječ. Jer nije isto osiguravati nogometnu utakmicu, dolazak pape ili američkog predsjednika ili pak neki koncert.

Željko Cvrtila, kriminalist i stručnjak za sigurnost, smatra da planirani Thompsonov koncert nije događaj visokog rizika. Barem ne u smislu kao što je to neka nogometna utakmica, pa pojašnjava i zašto.

– Taj se koncert može promatrati kao jedan veliki noćni klub na otvorenom. No kada netko dođe u noćni klub, tamo se sluša različita glazba. Pa da karikiram, to što DJ pušta ovu, a ne onu pjesmu, možda može biti razlog nekog potencijalnog sukoba. S druge strane, pretpostavka je da će na ovaj koncert doći ljudi koji slušaju samo tu glazbu, pa glazba ne može biti povod nekom incidentu. U tom smislu to nije događaj visokog rizika ni visokih tenzija poput nogometnih utakmica za koje u startu znate da ćete imati visoke tenzije i dvije suprotstavljanje navijačke skupine. Naravno da su svugdje gdje je velika masa ljudi na jednom prostoru uvijek mogući neki sporadični incidenti, pogotovo kada se uzme u obzir da je to zabava i da će ljudi vjerojatno piti alkohol – kaže Cvrtila.

Pojašnjava i zašto se pojedini događaji koji okupljaju više ljudi razlikuju po pristupu osiguranja.

– Iako su nogometne utakmice često događaji visokog rizika, njih je puno lakše osiguravati nego događaje kao što su koncerti. Jer utakmice se igraju uglavnom na stadionima i to su tzv. tvrdi objekti pri čemu vi znate gdje su vam ograde, prepreke, a u krajnjem slučaju možete razdvojiti i navijačke skupine. Na otvorenom prostoru kao što je Hipodrom tih prirodnih prepreka nema, odnosno one se moraju postaviti. Organizator mora reći gdje će biti prepreke, barijere, koliko će široki biti koridori, koliko će ulaza biti, koliko zaštitara, koliko redara… Osim toga, tamo bi zbog tolikog broja ljudi trebala biti i pokretna bolnica jer je to početak ljeta, bit će vruće, ljudi dehidriraju, pit će se alkohol… Znači, mora se osigurati sve što je potrebno da sve prođe u najboljem redu – pojašnjava Cvrtila.

Iako kaže da je organizacija ovakvog koncerta logistički vrlo zahtjevna, pojašnjava da ipak postoji razlika između osiguranja ovakvog događaja ili primjerice dolaska pape. Papa Ivan Pavao II. u Hrvatsku je dolazio nekoliko puta, a tijekom njegova prvog posjeta Hrvatskoj 1994. na Hipodromu se okupilo milijun ljudi. U to vrijeme, Domovinski rat još nije bio okončan, pa je papin dolazak bio sigurnosna operacija najviše razine, koja je imala je i svoje kodno ime – Pastir.

– Iako je tada na Hipodromu bilo milijun ljudi, mislim da su te stvari neusporedive. Jer tih milijun ljudi bili su vjernici koji su došli na misu, a sada govorimo o ljudima koji će doći na koncert. Pripreme za papin dolazak bile su opsežne. Kao i svaki put kada dolazi neka osoba takvog kalibra, osiguravala se trasa, radila se dubinska provjera koja javnosti nije bila vidljiva. To vam znači da su na trasi papina prolaska svi objekti bili prekontrolirani, znalo se tko u njima živi, boravi ili dolazi. Znalo se imaju li osobe u tim objektima stalno ili privremeno boravište. Nadalje, taj je dolazak uključivao snajperiste koji su osiguravali trasu, šahtovi su bili zavarivani i radila se sigurnosna procjena svih mogućih ugroza, a u provedbu su bili uključeni i policija i SOA i sve druge službe za koje je bilo procijenjeno da su potrebne. Sigurnosna procjena vjerojatno će se raditi i u slučaju Thompsonova koncerta, za to bi trebale biti zadužene policija i SOA, no neće biti ni osiguranja trase ni snajpera, jer to nije događaj koji zahtijeva takvu vrstu ili razinu osiguranja – kaže Cvrtila.

Da je osiguranje dolaska nekih visokih dužnosnika, u koje se ubraja i posjet papa, te osiguranje nekog koncerta različita stvar, smatra i Ante Letica, nekadašnji voditelj operacija u SOA-i.

– Kada u posjet dolazi netko na razini pape ili američkog predsjednika, riječ je o osiguranju za koje je odgovorna država. Država domaćin brine se o sigurnosti gosta i točno se zna kakve sigurnosne procjene morate napraviti, a osim gosta, osiguravate i trasu. Koncerti su pak događaji u kojim bi se o sigurnosti trebao brinuti organizator. Dvojica bivših papa u Hrvatsku su dolazila nekoliko puta i na tim događajima okupilo se između 300.000 i milijun vjernika. No to je neusporedivo s Thompsonovim koncertom jer su to bili događaji na kojima se nije pio alkohol, znalo se točno gdje vjernici iz koje župe trebaju biti, odnosno u kojem su sektoru, o čemu su se brinuli volonteri iz tih župa, znalo se točno gdje se ulazi, gdje se izlazi, tko to kontrolira… Što se tiče američkog predsjednika Georga W. Busha, situacija je bila malo drukčija jer nije bilo masovnog okupljanja, pa se osiguravala samo trasa, i to tako da su mjesecima prije rađene razne sigurnosne provjere – kaže Letica.

Vezano za Thompsonov koncert, on ističe i jednu stvar o kojoj malo tko govori: angažman policije. Naime, dolazak 500.000 ljudi u Zagreb napregnut će policijske redove, a dok se oni budu bavili Thompsonom, to bi, smatra Letica, potencijalno moglo stvoriti probleme drugdje.

– Nažalost, živimo u takvim vremenima da se na sve mora paziti, a s aspekta sigurnosti sigurno je problematično što će policija biti pojačano angažirana zbog tog koncerta. To vjerojatno znači da će kolegama u Zagrebu u ispomoć doći i policajci iz drugih dijelova države. Znači, policija će biti prenapregnuta, u ostatku zemlje bit će manje policajaca nego inače, što netko sa zlim namjerama može iskoristiti da napravi nešto ružno. Ne znam postoji li uopće svijest o tome, no to je realnost. Nadalje, ne znam je li itko razmišljao da će cijeli Novi Zagreb i njegovi stanovnici biti taoci tog koncerta jer građani koji ondje žive neće se moći neometano kretati, neće se imati gdje parkirati… Zagreb je velik grad i ne može biti blokiran zbog jednog koncerta, i to u srcu turističke sezone. O tome kakve će to gužve stvoriti na autocestama da i ne govorimo – kaže Letica.

On smatra da je Thompsonov koncert zbog ogromnog broja ljudi na jednom mjestu sigurnosni problem jer je za početak pitanje može li na 50.000 četvornih metara Hipodroma stati pola milijuna ljudi, a da svi budu sigurni koliko je u takvoj masi moguće biti siguran. Njega zanima gdje će organizatori naći dovoljan broj zaštitara i redara, kojih i inače kronično nedostaje.

O nedostatku zaštitara govori i Tonći Prodan, kriminalist koji se bavi poslovima sigurnosti.

– Da zaštitara nedostaje, pogotovo ljeti, kada većina njih bira odlazak na obalu zbog veće zarade, i nije neka tajna. Ipak, smatram da se svaki događaj može osigurati, samo ako imate dovoljan broj ljudi. Na događajima poput Thompsonova koncerta uvijek je pitanje kako su postavljeni koridori, koji bi morali biti široki najmanje dva metra, koliko ekipa hitne pomoći imate, koliko barikada imate, brojača karata, ulaza… Na koncu, pitanje je i koliko će trajati pregledi na ulazu, odnosno usporava li to ulazak. Okupljanje većeg broja ljudi na jednom mjestu je i ono što se zove meka meta za neke potencijale terorističke napade. Takvih napada u Hrvatskoj srećom nije bilo, no svijet u kojem živimo pokazuje nam da se i o takvoj vrsti potencijalne opasnosti mora razmišljati – kaže Prodan.

I Cvrtila i Letica i Prodan smatraju da je organizator taj na kojem je najveća odgovornost za sigurnost posjetitelja. Svi napominju i da apsolutne sigurnosti nema, ali se neki minimum ipak mora jamčiti. Međutim, pravo pitanje koje se rijetki uopće usude postaviti jest: zašto je uopće dopušteno da se u konkretnom slučaju proda pola milijuna karata? Odnosno, ne bi li bilo bolje da je Thompson održao više koncerata, jer bi to i sa sigurnosnog i s logističkog aspekta za sve uključene bilo puno lakše? U vezi sa spomenutim koncertom, koji će se održati za malo više od mjesec dana, i dalje ima previše nepoznanica kojih ne bi trebalo biti. No tako je to u Hrvatskoj u kojoj nitko ne vodi računa o onome o čemu treba voditi računa dok se ne dogodi neko zlo. Sigurnost, bilo objekata ili građana, zadnja je rupa na svirali jer se ne ulaže ni u sigurnosnu infrastrukturu ni u obrazovanje onih koji bi se sigurnošću trebali baviti kao ni u obrazovanje građana u vezi sa sigurnosti. I tako to ide dok ne dođe na naplatu. Primjerice, da banke trebaju imati više sigurnosne standarde, koji uključuju i rolo vrata i zaštitare i sigurnosne pregrade za zaštitare, shvatilo se tek nakon povećih broja prepada na novčarske institucije, od kojih su neki završili i nečijom smrću. Slična stvar bila je i sa sudovima, koji su detaljne preglede i detektore metala uveli tek nakon pokolja koji je Mato Oraškić 1999. počinio u zagrebačkoj Palači pravde.

Da su utakmice visokorizični sigurnosni događaji također se shvatilo nakon niza bakljada, topovskih udara, zapaljenih stolica, ozlijeđenih policajaca… Posljednjih nekoliko godina prije svake visokorizične utakmice sastaju se pripadnici MUP-a, HNL-a i klubova kako bi razradili sigurnosne protokole, a klubovi HNL-a iz kola u kolo plaćaju masne kazne zbog divljanja svojih “navijača”. Nedavno je Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, kazao da osiguranje jedne utakmice u prosjeku često zahtijeva angažman 700 policajca, a ako ta utakmica uključuje putovanje navijača iz grada u grad, broj policajaca penje se i na 1000. Pojasnio je on i kako to izgleda u brojkama kazavši da je 34 kola (koliko ih je bilo odigrano kada je podatke iznosio, op. a.) na stadionima HNL-a ukupno bilo oko milijun gledatelja, dok je sve njih osiguravalo ukupno 20.000 policajaca.

Utakmica visokog rizika tijekom sezone 2024./2025. do 34. kola bilo je devet, na njima je bilo 172.775 gledatelja, a osiguravalo ih je gotovo 5000 policajaca. S obzirom na to da su se nakon tih ministrovih riječi odigrala još dva kola, u kojem su barem dvije utakmice bile visokog rizika, policijsko-nogometna statistika će na koncu biti još i veća. Policija ima iskustva u osiguranju visokorizičnih događaja, no koncert koji bi se 5. srpnja trebao održati na Hipodromu bit će veliki izazov i njoj, i svima koji će na taj koncert doći, i organizatorima. Još je veći izazov pred onima koji na koncert neće ići, ali će mu se, htjeli-ne htjeli, morati prilagoditi. Nadajmo se samo da su svi svjesni ozbiljnosti te situacije te da se poslije invazije na Hipodrom, osim nečije zarade, neće zbrajati i – incidenti i ozlijeđeni posjetitelji.

Foto: Hina