Zemlje balkanske regije uključene su u širu američku strategiju deportacije stranih državljana bez reguliranog statusa, potvrđeno je Radiju Slobodna Europa (RSE) iz američkog State Departmenta u petak.
Kuba, Haiti, Nikaragva
Iako nisu htjeli komentirati tvrdnje američkog medija Bloomberg, koji navodi da administracija predsjednika Donalda Trumpa pokušava uvjeriti balkanske države da prihvate deportirane migrante – većinom s Kube, Haitija, Nikaragve i Venezuele – iz State Departmenta su poručili da ne komentiraju detalje diplomatske komunikacije s drugim državama, prenosi N1.
Na upit RSE koje konkretne zemlje dolaze u obzir, iz američke ambasade nije dan precizan odgovor, ali je potvrđeno da su zemlje regije uključene u kontakte:
“Američki partneri i regionalni čelnici blisko surađuju s nama kako bismo zaustavili krizu ilegalne i masovne migracije.”
Evo što je rekao predsjednik Kongresa, Mike Johnson, upitan o načinu identifikacije agenata Službe za migraciju (ICE-a) :
Argument o prijetnji sigurnosti
Podsjetili su i da je provedba Trumpove imigracijske politike jedan od ključnih prioriteta State Departmenta:
“Deportacija stranaca koji imaju naloge o iseljenju štiti SAD od stranih terorista i drugih prijetnji nacionalnoj sigurnosti i javnoj sigurnosti.”
State Department ističe da je stalna suradnja sa stranim vladama ključna za odvraćanje ilegalne migracije te sigurnost granica:
Predani okončanju ilegalnih migracija
“Kao što je rekao državni tajnik Rubio, ostajemo čvrsto predani okončanju ilegalne i masovne migracije te jačanju sigurnosti američkih granica. Svaka zemlja mora prihvatiti povratak svojih državljana koji nemaju pravni osnov za ostanak u SAD-u.”
U nekim slučajevima, dodaju, mogla bi se ostvariti suradnja i s trećim državama radi lakše deportacije stranih državljana koji nemaju zakonit boravak u SAD-u.
Slična izjava već je ranije dana i iz američke ambasade u Podgorici.
Bloomberg: SAD želi migrante poslati na Balkan
Bloomberg je nedavno objavio da Trumpova administracija pokušava uvjeriti Srbiju i druge balkanske zemlje da prihvate migrante koji su deportirani iz SAD-a.
Prema tim navodima, riječ je o dijelu šire strategije traženja „partnerskih vlada“ koje bi preuzele migrante iz Kube, Haitija, Nikaragve i Venezuele, kojima je ukinut privremeni pravni status u SAD-u – što je omogućila odluka američkog Vrhovnog suda u svibnju.
Prema Bloombergu, regionalni uredi State Departmenta dobili su zadatak da tu ideju predstave potencijalnim partnerima. Nije poznato jesu li postignuti konkretni dogovori.
Washington već ranije razmatrao deportaciju u Moldaviju i Kosovo
U travnju je Wall Street Journal izvijestio da Washington razmatra deportaciju migranata u Moldaviju, Kosovo i druge balkanske zemlje, iako tada Srbija i Crna Gora nisu bile izričito spomenute.
Na raniji upit RSE američkoj imigracijskoj službi (ICE) o eventualnoj deportaciji crnogorskih državljana – nije stigao odgovor.
Italija već premjestila migrante u Albaniju
Ovakvi dogovori nisu bez presedana. Italija je već postigla sporazum s Albanijom, prema kojem deportirani migranti mogu biti premješteni u tu zemlju. Taj aranžman dogovoren je krajem 2023., nakon što je talijanska premijerka Giorgia Meloni izvršila pritisak na balkanske zemlje da osnuju centre za migrante zaustavljene na putu iz Afrike u Europu.
U travnju je Italija deportirala grupu od 40 odbijenih tražitelja azila u Albaniju. Prema sporazumu vrijednom 800 milijuna eura, Italija može slati do 3.000 migranata mjesečno u Albaniju, gdje će im se obrađivati zahtjevi za azil u toj zemlji i osiguravati privremeni smještaj.
Meloni je taj dogovor nazvala „ključnim korakom u borbi protiv ilegalne migracije“.
Kršenje konvencije prava tražitelja azila
Međutim, talijanski sudovi već su u više navrata naložili da se migranti vrate iz Albanije u Italiju, uz obrazloženje da se krše međunarodne konvencije i prava tražitelja azila.
Pravni stručnjaci i organizacije za ljudska prava upozoravaju da ovaj model nije usklađen sa zakonodavstvom EU.
U Italiji i Albaniji javnost je podijeljena. Dok vlasti u Rimu i Tirani pozdravljaju suradnju, nevladine organizacije i lokalne zajednice izražavaju zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti i mogućnosti kršenja ljudskih prava.
“Premještanje migranata u treće zemlje koje nisu članice EU predstavlja ozbiljan presedan i otvara vrata daljnjem kršenju prava,” upozorio je Francesco Ferri iz organizacije ActionAid.
Foto: Hina