Hrvatska narodna banka objavila je lipanjske projekcije gospodarskog rasta za ovu i sljedeću godinu. Iako se očekuje nastavak rasta domaćeg gospodarstva, on bi trebao biti manji nego dosad. Nakon što je lani bruto domaći proizvod (BDP) rastao za 3,9 posto, u ovoj godini se očekuje nešto niži rast od 3,3 posto, a prognoze za sljedeću godinu govore o rastu gospodarstva od svega 2,9 posto.

‘Što se tiče razloga za to, imamo i dalje snažnu domaću potražnju, odnosno osobnu potrošnju i snažan priljev europskih sredstava koji potiču ekonomske aktivnosti. Rast će biti nešto blaži, prvenstveno u smislu manjeg, ali i dalje snažnog porasta plaća nego 2024. Mi smo prošle godine imali rast plaća od 15 posto nominalno i 11,5 posto realno, a ove godine i dalje očekujemo 9,5-postotni rast nominalnih plaća, što je 6,5 posto realno, ove godine prvenstveno u realnom sektoru, za razliku od lani, što će dalje poticati domaću potrošnju’, objasnio je guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić na 31. Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji.

Rastu domaćeg gospodarstva će doprinijeti i rast zaposlenosti. Iako će stopa rasta zaposlenosti, prema prognozama, biti manja nego lani, odnosno iznositi 2,8 posto, guverner Vujčić je istaknuo kako će se ona temeljiti na široj bazi, što znači otvaranje oko 50.000 novih radnih mjesta i ove godine, prenosi tportal.

Cijene hrane utjecale na rast inflacije

Vrlo je važno i pitanje inflacije. Iako je sam guverner još prije dva tjedna govorio o tome kako očekuje pad inflacije na 2,2 posto, nedavni podaci Eurostata pokazuju kako je ona skočila na 3,5 posto.

‘Što se tiče inflacije, očekujemo da će ona do kraja ove godine pasti na 2,8 posto, a iduće godine na 2,2 posto. Time bismo sljedeće godine trebali biti na našem cilju smanjivanja inflacije na dva posto. To ne znači da ona neće varirati od mjeseca do mjeseca, ali očekujemo nastavak tog snižavanja na godišnjoj razini’, istaknuo je Vujčić.

Što se tiče ovog skoka u cijenama, Vujčić je objasnio kako su pokretač bile cijene hrane i usluga. ‘Kod nas hrana ima veći ponder u košarici pa više utječe na rast inflacije i kod nas je bio nešto veći rast cijena energije’, dodao je. Uz to, harmonizirani indeks potrošačkih cijena uključena je i potrošnja stranaca u Hrvatskoj, zbog čega on često daje više stope, negoli domaći indeks.

Zbog podataka europskih statističara postoji bojazan kako bi se s turističkom sezonom, inflacija mogla povećati. Taj trend smo vidjeli proteklih godina. No, Vujčić upozorava da je podizanje cijena u turizmu kontraproduktivno.

‘Imali smo duplo viši rast cijena u zadnje tri godine od naših konkurenata na Mediteranu. Zato smo počeli gubiti udio po broju noćenja i imamo to da nam realna potrošnja pada. To je jasna poruka, ali djelatnici u turizmu i ugostiteljstvu su ti koji određuju cijene’, upozorio je.

Foto: Hina