Kasno u utorak, uoči ključnog samita na kojem se trebala učvrstiti višegeneracijska investicija u obranu NATO-a, Trumpov račun na Truth Socialu oglasio se objavom jedne fotografije: poruke potpisane s “Mark Rutte”, napisane u stilu koji je gotovo kopija Trumpova, prepunom podilaženja američkom predsjedniku.
„Večeras letiš prema još jednom velikom uspjehu u Haagu“, stajalo je u Rutteovoj poruci.
„Europa će platiti na VELIKI način, kako i treba, i to će biti tvoja pobjeda“, nastavio je.
„Postići ćeš nešto što NIJEDAN američki predsjednik desetljećima nije uspio.“
Iako se diplomatski svijet već dobrano prilagodio neobičnostima Trumpove administracije, ovo je bilo ekstremno.
Rutte je sljedeći dan dodatno potvrdio svoje izjave, rekavši da Trump zaslužuje priznanje za svoje poteze u vezi Irana i NATO-a, prkoseći nevjerici mnogih promatrača zbog svoje podaničke retorike. No kako je samit odmicao, sve se više činilo da je možda izveo diplomatski majstorski potez, piše CNN.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: SRAMOTA: Slom novinarske etike – doktore se razapinje, a ubojice štiti
Rutte, bivši nizozemski premijer, nije nov u odnosima s Trumpom – već je tijekom njegova prvog mandata u više navrata koristio svoj šarm tijekom posjeta Washingtonu.
Odajući dojam opuštenosti i ležernosti – uz neizostavan dječački osmijeh – Rutteova šarmantna ofenziva podsjeća na pristup i drugih NATO čelnika.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izgradio je bučnu „bromansu“ s Trumpom; finski predsjednik Alex Stubb zbližio se s njim uz partije golfa, a talijanska krajnje desna premijerka Giorgia Meloni stekla je reputaciju svojevrsne „šaptačice Trumpu“ – kako ju je sam Trump opisao, „fantastična žena“.
Rutteova poruka – potpisana samo prezimenom – možda je ukazivala na nešto distanciraniji odnos. To je dao naslutiti i Trumpov komentar u srijedu: „Mislim da me voli. Ako ne voli, javit ću vam. Vratit ću se i žestoko ga napasti“, izjavio je na konferenciji za novinare.
Ali u Haagu, Rutte je izgledao spreman učiniti sve kako bi nahranio ego američkog predsjednika i sačuvao njegov ugled.
Trumpovu odluku da napadne iranski nuklearni program Rutte je opisao kao „iznimno impresivnu“. „Poruka koju šalje ostatku svijeta jest da je ovaj predsjednik, kada je potrebno, da – čovjek mira, ali i netko tko je spreman upotrijebiti silu.“
Na više točaka tijekom samita, Rutte je intervenirao kako bi ublažio Trumpove istupe – ublažujući njegov ‘slijetanje’ nakon što je psovkom (“f**k”) komentirao razmjenu projektila između Irana i Izraela, što je izazvalo svjetske naslovnice.
Rutteov odgovor: šala pred kamerama cijelog svijeta.
„Tata ponekad mora koristiti jake riječi“, rekao je uz Trumpa, nakon što je američki predsjednik usporedio sukob između Irana i Izraela s tučnjavom dvoje djece.
Rutte je kasnije rekao da nije mislio na Trumpa kada je rekao “tata”, već da je koristio metaforu.
Nizozemac nije štedio pohvale ni za Trumpove napade na Iran – iako se taj sukob tehnički ne nalazi u NATO-ovom djelokrugu – dok se predsjednik žestoko branio od tvrdnji iz procurjelog izvještaja vlade, koji je doveo u pitanje njegovu tvrdnju da su napadi „sravnili“ dijelove iranskog nuklearnog programa.
„Glavni tajnik zna koliko su osobni odnosi važni ovoj administraciji“, izjavila je Torrey Taussig, viša suradnica Atlantskog vijeća i bivša savjetnica za NATO politiku u Pentagonu, za CNN.
„Mislim da je ovo jedan od onih trenutaka kad stisnete nos – pobrinite se da u Haagu nema eksplozija, dobijete dobru fotografiju i vratite se kući“, dodala je.
Osim Ruttea, cijeli je samit bio oblikovan oko Trumpa.
Raspored je bio skraćen i sadržavao je samo jednu sjednicu za čelnike; stručnjaci pretpostavljaju da je to učinjeno zbog Trumpa, koji je ranije ovog mjeseca preskočio završni dio samita G7 i sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Naravno, rezultat samita bio je u velikoj mjeri unaprijed dogovoren kroz runde predpregovora, tako da su čelnici trebali samo formalno potvrditi izjave.
Rat u Ukrajini – daleko najvažnija tema za NATO – izostavljen je iz završne deklaracije samita, prvi put otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo punu invaziju na Ukrajinu 2022.
Čak je i krunski dragulj skupa – obećanje o trošenju 5 % BDP-a na obranu (uključujući osnovne potrebe i dodatnih 1,5 % na obrambeno povezane izdatke do 2035.) – bio projekt s Trumpovim potpisom.
U siječnju ove godine Trump je prvi put iznio ideju o cilju od 5 % BDP-a za obrambenu potrošnju članica NATO-a – brojci o kojoj se dotad nije ozbiljno raspravljalo, dok su članice jedva stizale do 2 %.
„Svi oni to mogu priuštiti. Sada su na 2 %, ali trebali bi biti na 5 %“, rekao je tada novinarima.
Cilj, a ne način
Ali čini se da je Rutte na kraju ipak izašao kao pobjednik.
Prema svim procjenama, samit je bio uspjeh za NATO: članice su jednoglasno pristale povećati obrambenu potrošnju na razine koje nisu viđene od Hladnog rata – i zahvalile Trumpu na tome.
„U diplomaciji pokušavate postići cilj, i što smo ovdje postigli? Postigli smo povijesni rezultat, gdje se NATO vratio svojim korijenima – kolektivnoj obrani“, izjavio je finski predsjednik Stubb za CNN sa samita.
Španjolska je bila značajna iznimka, gurajući blaži jezik u završnu deklaraciju koji bi toj zemlji mogao omogućiti da ispuni svoje NATO obveze bez da izravno troši 5 % BDP-a. (Deklaracija koju su članice NATO-a potpisale u klauzulama o potrošnji spominje samo „saveznike“, dok su druge formulacije govorile o „obećanjima koja ćemo mi dati“.)
Čelnici – predvođeni, naravno, Rutteom – posebno su istaknuli Trumpa kao ključnu silu koja je konačno natjerala članice NATO-a na razinu potrošnje koja je donedavno bila nezamisliva.
„Povećanje obrambene potrošnje je uspjeh predsjednika Donalda Trumpa“, rekao je novinarima poljski predsjednik Andrzej Duda.
„Bez vodstva Donalda Trumpa to ne bi bilo moguće“, dodao je.
Njegov litavski kolega predložio je i novi moto za Savez: „Make NATO great again“, pozdravljajući Trumpov pritisak na škrte saveznike.
„Mi smo za svaki pritisak koji možemo dobiti“, izjavila je litavska ministrica obrane Dovile Sakaliene za CNN. Male zemlje na prvoj crti prema Rusiji osjećale su se ohrabreno savezničkim dogovorom da se postigne razina potrošnje koju su upravo one prve počele zagovarati.
Svi pobjeđuju
Jedan zapadnoeuropski dužnosnik priznao je CNN-u prije samita da se boji da bi samit mogao biti narušen još jednim diplomatskim sukobom s Trumpom.
No u javnosti, komentari na Rutteove poruke Trumpu bili su rijetki – čelnici su zaobilazili pitanja ili ih izbjegavali.
Finski predsjednik nije želio komentirati poruke glavnog tajnika NATO-a, ali je rekao: „Diplomacija ima mnogo različitih oblika.“
Štete – posebno one iz diplomatskih okršaja s Trumpom – bilo je manje nego što se očekivalo. Samo je Španjolska došla pod paljbu američkog predsjednika zbog odugovlačenja s postizanjem cilja od 5 % BDP-a.
„To što su napravili je užasno“, rekao je Trump, zaprijetivši da će trgovinske pregovore iskoristiti kako bi Madrid natjerao na suradnju. „Natjerat ćemo ih da plate dvostruko“, izjavio je.
Čak je i Zelenski – čiji je odnos s Trumpom bio buran – s ovog samita otišao s nekim dobicima.
Iako nije izravno obećao dodatnu američku pomoć Ukrajini, Trump je naznačio da bi Kijev u budućnosti mogao dobiti dodatne sustave protuzračne obrane Patriot. Također je Putina nazvao „zabludjelim“, priznajući da ruski predsjednik možda ima teritorijalne ambicije koje nadilaze samu Ukrajinu.
Na kraju, i sam Trump promijenio je ton prema NATO-u – temi koja je često bila osjetljiva za predsjednika sklonog transakcijskom pristupu.
„Ti ljudi stvarno vole svoje zemlje“, rekao je Trump o čelnicima NATO-a na završnoj konferenciji za novinare. „Ovo nije pljačka, i mi smo ovdje da im pomognemo da zaštite svoje zemlje.“
„Došao sam ovamo jer sam to trebao učiniti“, dodao je, „ali odlazim pomalo promijenjen.“
Foto: Hina