U jeku sve učestalijih upozorenja na mogućnost novog velikog sukoba na europskom tlu, najveća luka u Europi – Rotterdam – započela je ozbiljne pripreme za krizni scenarij.
Vlasti ove nizozemske luke, ključne za europsku trgovinu i opskrbu, objavile su da razvijaju logističke i sigurnosne planove za slučaj vojnog sukoba s Rusijom, uključujući prostor za vojne brodove, redovite vojne vježbe i mogućnost preusmjeravanja komercijalnog prometa.
Informaciju je prvi prenio Financial Times, pozivajući se na izjavu Boudewijna Siemonsa, izvršnog direktora Uprave luke Rotterdam, koji je otkrio da su pozivi iz vrha NATO-a već počeli mijenjati svakodnevno funkcioniranje jedne od najvažnijih luka svijeta.
Luka pod novim režimom: prostor za vojne brodove, suradnja s NATO-om i godišnje vježbe
Prema riječima Siemonsa, Rotterdam već blisko surađuje s lukom Antwerpen te redovito komunicira s NATO-ovim zapovjedništvom i nizozemskim Ministarstvom obrane. Na zahtjev saveza, luka će četiri do pet puta godišnje primati ratne brodove s vojnim zalihama, koji će u njoj boraviti i po nekoliko tjedana, prenosi tportal.
Zanimljivo, unatoč veličini i važnosti, Rotterdam nikada nije imao zaseban vojni terminal, ni u Hladnom ratu ni za vrijeme Zaljevskog rata 2003., kada je vojni promet također bio znatno povećan. Danas, jedini dio luke u kojem je sigurno premještanje municije moguć je kontejnerski terminal.
Osim toga, najavljena je i organizacija godišnjih amfibijskih vojnih vježbi unutar same luke, što dodatno potvrđuje njenu stratešku važnost za europsku sigurnost.
Rutte upozorava: Rusija bi mogla napasti do 2030. godine
Ove mjere nisu izoliran slučaj, već dio šire slike – Europa se ubrzano priprema za moguće ratne okolnosti. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte je javno upozorio da postoji realna prijetnja da bi Rusija mogla napasti neku od članica saveza do 2030. godine.
Paralelno s vojnim planovima, Europska unija radi na masivnom planu ponovnog naoružavanja, vrijednom do 800 milijardi eura. Cilj je jasan – ojačati obrambene kapacitete i smanjiti ovisnost o Sjedinjenim Američkim Državama.
U takvom kontekstu, luke poput Rotterdama postaju ključne ne samo za obranu, već i za stratešku logistiku cijelog kontinenta.
Europski skladišni kapaciteti: predlaže se stvaranje strateških zaliha sirovina i lijekova
Upravo zato, Siemons poziva EU da uspostavi zajedničke rezerve ključnih sirovina, ne samo nafte, već i bakra, litija i grafita, koji su ključni za obrambenu industriju i energetski prijelaz. Također predlaže skladištenje lijekova, hrane i vode u blizini velikih logističkih središta poput Rotterdama.
Dio nizozemskih strateških rezervi nafte već se sada skladišti u toj luci, što daje dodatnu težinu prijedlogu da se upravo tu razviju europski centri za kriznu pohranu.
Europska komisija bi već ovaj tjedan trebala predstaviti novu strategiju rezervi, koja uključuje ne samo energente i lijekove, već i medicinske zalihe, sirovine i ključnu opremu, kako bi se EU osposobio za samostalno djelovanje u slučaju dugotrajne krize.
Foto: Hina