Stanje u hrvatskom mljekarstvu ni ove godine nije pohvalno, a proizvođači su suočeni s brojnim problemima.

Kako nam je rekao Branko Kolak, predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda, prema službenim statističkim podatcima ove se godine opet bilježi pad proizvodnje mlijeka na mjesečnoj razini nakon što je lani zaustavljen.

– Osnovni je problem otkupna cijena mlijeka. Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju ili posljednja ili pri dnu među zemljama EU-a po otkupnoj cijeni mlijeka. Ne možemo biti kivni na Ministarstvo poljoprivrede, jer ono ulaže napore pomaganjem proizvodnje i mjerama, ali kada imate najgoru otkupnu cijenu mlijeka u EU-u, nema tih mjera koje će taj gubitak nadoknaditi – rekao je Kolak, dodajući kako se pri dnu ljestvice uz Hrvatsku nalaze Latvija i Portugal, prenosi Glas Slavonije.

Pojasnio je kako u situaciji kada je otkupna cijena u Hrvatskoj 4 eurocenta niža ne od najboljih, nego od prosjeka EU-a ni ukupne potpore gospodarstvenicima to ne mogu nadoknaditi.

– Dok ne riješimo pitanje cijene, nećemo riješiti ni pitanje razvoja mljekarstva. Nemamo slobodno tržište mlijeka, odnosno imamo dva velika otkupljivača koji otkupljuju 85 posto mlijeka. Bilo bi dobro kada bi Ministarstvo poljoprivrede moglo utjecati da se hrvatske farmere stavi u isti tretman kao one u Austriji ili Francuskoj. Sutra bi kao predsjednik Saveza potpisao da imamo cijenu kao kod njih, a ne da uvijek budemo najgori ili među najgorima. Dok smo imali drukčiju cijenu mlijeka, i mi smo rasli, no posljednjih 7 – 8 godina nije tako – pojasnio je.

Prema njegovim riječima, u Njemačkoj je otkupna cijena oko 56 eurocenti, a u Hrvatskoj 49.

– Na 150 tisuća litara mjesečno razlika je 8 – 9 tisuća eura. Međutim, i proizvođači u Francuskoj i Njemačkoj se bune i govore kako im nije dobro, pa možete zamisliti kako je nama gdje ne postoji fer otkupna cijena – zaključio je Kolak.

Dvostruka potpora

Nedavno je Vukovarsko-srijemska županija dodijelila gotovo 200 tisuća eura potpora za unapređenje poljoprivrede i ruralnog razvoja, od čega je oko 116 tisuća eura usmjereno na uzgoj i nabavu stočnog fonda.

Magdalena Parat, županijska pročelnica za poljoprivredu, izjavila je kako je potpore za širenje stočnog fonda dobilo 31 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo te jedno za ograđivanje površina na otvorenom.

– Za govedarstvo su potpore dobila tri OPG-a, a ostalo se odnosi na svinjogojstvo, peradarstvo, konjogojstvo i pčelarstvo. Kada govorimo o proizvođačima mlijeka, dobro je to što se naš program nadovezuje na nacionalni i oni koji se prijave na mliječno govedarstvo mogu povući i nacionalna sredstva u sličnom iznosu, što je dvostruka potpora govedarima – rekla je Parat.

Savez udruga uzgajivača holstein goveda

Nemamo slobodno tržište mlijeka, tj. imamo dva velika otkupljivača koji otkupljuju 85 % mlijeka. Bilo bi dobro kada bi Ministarstvo poljoprivrede moglo utjecati da se hrvatske farmere stavi u isti tretman kao one u Austriji ili Francuskoj

Dodala je kako ih veseli što ima zainteresiranih za potpore govedarstvu i stoga će ih i dalje podupirati.

– Rebalansom proračuna dodatno smo povećali iznos za potpore poljoprivrednicima i bit će raspisan novi javni poziv, no s obzirom na pojavu afričke svinjske kuge vjerojatno će biti više fokusa na pomoć svinjogojcima – navela je.

Jedan od trojice proizvođača mlijeka koji je dobio županijsku potporu jest Vladimir Mitrović iz Berka, koji je sredstva iskoristio za kupnju muznih krava prvotelki u Austriji.

– Podignuo sam proizvodnju na 200 grla i smatrao sam da je povećanje proizvodnje jedini način da se izvučemo iz nezahvalne situacije. Ova je potpora barem dijelom pokrila ogromna ulaganja. Iznimno je teško samostalno ulagati u proizvodnju i potpore su nam nužne – ocijenio je i naglasio kako je u postojećim uvjetima teško opstati.

Kredit na kredit

Problem im je suša koja je obilježila prošlu godinu, a mogla bi i ovu, što proizvođačima smanjuje i količinu i kvalitetu hrane.

– Onda se mora ići u kupnju, što iscrpljuje budžet i jako je teško opstati. Poduzimamo neke mjere u sjetvama, no sad ponovno imamo sušu i vidjet ćemo konačne rezultate. Veliki je problem financiranje proizvodnje zato što nemamo dodatnog prostora za ulaganje, ostaje samo za goli život, a to je korak do zatvaranja farmi – izjavio je Kolak.

Poručio je kako se bez mogućnosti za nova ulaganja, uz povećanje plaća radnicima, mora odustati od investicija, pa kada se na to nadoda suša situacija biva iznimno loša.

– Sinovi žele odustati od proizvodnje, jer ne žele raditi na način da se svake godine dižu krediti kako bi se opstalo u proizvodnji – zaključio je Mitrović.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva navode kako je, unatoč svim naporima da sektor mliječnog govedarstva prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju uđe konkurentniji u odnosu na mljekarski sektor u drugim zemljama članicama, sektor mliječnog govedarstva preživio poteškoće prouzročene tržišnim poremećajima u proizvodnji mlijeka. Upravo u to vrijeme došlo je do ukidanja sustava proizvodnih kvota, što je u EU-u u kratkom vremenu izazvalo veliko povećanje količina proizvedenog mlijeka uz značajno smanjenje otkupnih cijena.

Dodali su kako je, s obzirom na iznimnu važnost sektora proizvodnje mlijeka, na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 15. veljače 2024. godine donesen Program razvoja sektora mljekarstva u RH za razdoblje do 2030. godine (ukupne vrijednosti 592,4 mil. eur) i prateći Akcijski plan za razdoblje do 2025. godine. Sukladno ciljevima programa razvoja, treba istaknuti, u okviru Programa državne potpore sektoru stočarstva zbog narušenog proizvodnog potencijala usvojenog 20. ožujka 2024. godine, provedenu Mjeru 1. Potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva.

“Provedbom Mjere 1. isplaćeno je ukupno 6.029.116,22 eura za 601 korisnika, što će rezultirati procijenjenim povećanjem količine isporučenog mlijeka za 22 mil. kg te povećanjem grla u proizvodnji za gotovo četiri tisuće krava i 2,5 tisuća ovaca i koza. Kako bi se omogućilo daljnje povećanje proizvodnje, kao nastavak provedbe Mjere 1. Vlada RH je 24. travnja 2025. godine usvojila Program potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva za razdoblje od 2025. do 2027. godine, za čiju provedbu je osigurano 8 milijuna eura godišnje, odnosno ukupno 24 milijuna eura u trogodišnjem razdoblju”, izvijestili su.

Branko Kolak

Savez udruga uzgajivača holstein goveda

Nemamo slobodno tržište mlijeka, tj. imamo dva velika otkupljivača koji otkupljuju 85 % mlijeka. Bilo bi dobro kada bi Ministarstvo poljoprivrede moglo utjecati da se hrvatske farmere stavi u isti tretman kao one u Austriji ili Francuskoj.

Potpore za udruživanje, interes mali

Prema službenim podatcima Ministarstva, država snažno mjerama podupire osnivanje proizvođačkih i sektorskih organizacija koje mogu biti značajan čimbenik u pregovorima i korekciji cijene mlijeka, no unatoč potpori koja stoji na raspolaganju proizvođačima mlijeka, interes za udruživanjem je mali i sada u Hrvatskoj egzistira samo jedna proizvođačka organizacija s malim brojem članova koji predaju mlijeko u dvije mljekare. Prema podacima TISUP-a unazad pet godina bilježimo kontinuirani rast otkupne cijene mlijeka na domaćem tržištu. Prosječna godišnja cijena mlijeka u 2024. godini iznosila je 0,481 eura. U svibnju ove godine prosječna cijena mlijeka u EU-u bila je 0,530 eura, dok je kod nas iznosila 0,487 eura.

Manje proizvođača, više mlijeka

“U sektoru je bio veliki broj malih proizvođača mlijeka s gospodarstvima od samo nekoliko krava. Ulaskom u Europsku uniju počela je nagla prilagodba uvjetima na tržištu proizvodnje mlijeka u EU-u, što je neupitno dovelo do naglog restrukturiranja sektora, smanjenja broja proizvođača mlijeka uz istovremeno povećanje količine proizvedenog mlijeka po farmi te povećanje proizvodnje mlijeka po grlu, kao i značajno poboljšanje kvalitete mlijeka. Tako je još 2013. godine u RH bilo registrirano 12.639 proizvođača mlijeka s prosječnom proizvodnjom od 39.865 kg mlijeka godišnje. Od tada svjedočimo smanjenju broja proizvođača mlijeka uz stalno povećanje proizvodnje mlijeka po gospodarstvu, tako da je u 2024. godini mlijeko proizvodilo 2.674 gospodarstava uz prosječnu proizvodnju od 141.616 kg mlijeka godišnje, što je povećanje veće od 3,5 puta u tom kratkom razdoblju. Razvidno je da je smanjenje ukupno otkupljene količine mlijeka značajno manje od smanjenja broja proizvođača. Uz povećanje proizvodnje, za naglasiti je i da su veliki napori uloženi u povećanje kvalitete mlijeka tako da je 2024. godine 97,5 % mlijeka spadalo u najviši, I. razred kvalitete mlijeka prema EU standardima”, naveli su iz resornog ministarstva kronologiju od ulaska u EU.

Foto: Hina