Ekonomski analitičar Neven Vidaković smatra da je u novom trgovinskom sporazumu između Sjedinjenih Država i Europske unije – Washington u potpunosti nadjačao Bruxelles. Okosnica dogovora je da roba koja iz EU ulazi u SAD uključuje carinu od 15 posto, dok se Bruxelles obvezao da će kupovati značajne količine američke energije i vojne opreme. Predviđeno je da EU uloži u SAD investicija u vrijednosti 600 milijardi dolara. 

– SAD je dobio sve. Sad ste pročitali što sve dobiva Amerika, a što Europa. To je kristalno jasno, poručio je Neven Vidaković u razgovoru za HRT, komentirajući dogovor postignut na sastanku američkog predsjednika Donalda Trumpa i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Škotskoj.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Kakav je bio Milan Ivkošić: Govore njegovi prijatelji i kolege s ljevice i desnice

Trump je objavio da će Europa kupovati američke energente u vrijednosti 750 milijardi dolara, a EU se, prema dogovoru, obvezala uložiti 600 milijardi dolara u američko gospodarstvo. Istovremeno, carine na europski čelik i aluminij ostaju na 50 posto.

– Nigdje nisam pročitao u kojem razdoblju se ta ulaganja planiraju, niti je jasno radi li se o povećanju ili o apsolutnim brojkama. No, ono što je alarmantno jest činjenica da se Europska unija obvezala na investicije od 600 milijardi dolara. Pitanje je – tko to zapravo ulaže? Ako to ide iz proračuna Europske unije, to je prevelika svota. A ako su u pitanju privatna poduzeća, onda nije jasno kako se Europska komisija može u njihovo ime na to obvezati, upozorio je Vidaković.

‘Von der Leyen treba objasniti članicama što je dogovorila’

Vidaković je izrazio zabrinutost jer, kako kaže, Europska komisija očito nameće odluke privatnim poduzećima. “Ako smo došli do razine centralnog planiranja, a da ja o tome nisam dobio obavijest, onda imamo problem. Tko će kupiti energente? Privatne tvrtke ili država? Ovo što se događa je zabrinjavajuće za europsku ekonomiju.

Prema informacijama koje su dostupne, detalji sporazuma još nisu predstavljeni članicama Unije. Vidaković poručuje da predsjednica Komisije sada mora objasniti o čemu je zapravo pregovarala.

– Ako se tek naknadno objašnjava dogovor, to znači da ne postoji nikakva koordinacija između država članica i Komisije. To nije način kako bi EU trebala funkcionirati, upozorio je.

‘Autoindustrija ovisi o carinskim ustupcima SAD-a’

Jedina točka gdje bi Europska unija mogla imati neku korist jest moguća zaštita automobilske industrije: “Da je ostalo 30 posto carine, Francuzi i Nijemci mogli bi zatvoriti svoje tvornice. No, treba znati – Njemačka ima isti problem kao i Hrvatska. Mi ovisimo o turizmu, oni o autoindustriji. A ta industrija nije nikad značajno probila američko tržište, a sada je pod dodatnim pritiskom Kine, koja nudi bolje automobile”.

Vidaković zaključuje da europska autoindustrija neće propasti, ali je pred njom, kako kaže – 20 godina stagnacije.

EU pokušava zabraniti Kineze, a sama gubi znanje i tržište

Neven Vidaković ocijenio je da Europska unija, iako to ne izgovara otvoreno, pokušava zatvoriti svoje tržište za kineske investicije – i to na način koji je sve samo ne gospodarski.

– EU pokušava eksplicitno zabraniti kineskim poduzećima da budu prisutna u Europi. Ne mogu to izravno učiniti jer bi previše urušili globalnu strukturu, pa izmišljaju razne načine da ih isključe – rekao je Vidaković.

Govoreći o nedavnom slučaju u Hrvatskoj, gdje je posao gradnje pruge Dugo Selo – Rijeka dobila indijska kompanija, a ne kineska, Vidaković je istaknuo:

– Kinezi nam predstavljaju ekonomski problem, a mi se s njima borimo političkim i administrativnim sredstvima. To samo pokazuje europski manjak konkurentnosti i inovacije. A što se Hrvatske tiče, netko bi trebao uzeti monografiju Đure Đakovića i pogledati kako su 70-ih Hrvati dobivali poslove u Indiji. Danas ne možemo ni kod kuće.

Tko će graditi autocestu do Dubrovnika?

Dodao je da je za BRICS zemlje, uključujući Kinu i Indiju, primarni cilj – preuzeti globalni ekonomski primat od G7. Kinezima je najvažnije da europska poduzeća ne dobiju poslove u Europi. Tko ih dobije, Indijci ili netko treći, njima je svejedno, ocijenio je.

Osvrnuo se i na najavu novog natječaja za završetak autoceste do Dubrovnika kazavši: Bit će zanimljivo vidjeti hoće li posao dobiti Kinezi, Turci ili opet Indijci. Nedavni posjet indijskog premijera Hrvatskoj očito nije bio slučajan, pogotovo kada govorimo o kapitalu i radnoj snazi koja dolazi u EU – kaže Vidaković.

‘Europa se sama isključuje iz globalne utakmice’

Vidaković je komentirao i širu sliku europskog gospodarstva nakon dogovora s Washingtonom, ali bez uspjeha u pregovorima s Pekingom.

– Mi gubimo tehnološku konkurentnost i politički značaj. SAD i Rusija ratuju, a Europa samo dobiva obavijesti koliko oružja mora kupiti. EU je s ovim dogovorom jasno pokazala da više nije ni gospodarska ni politička sila, kazao je.

Komentirajući očekivanu objavu Ursule von der Leyen o detaljima dogovora, Vidaković je bio ironičan: “Svaki poraz se predstavlja kao velika pobjeda. Nema kriza – samo ‘izazovi’ i ‘taktička preslagivanja’. A realnost? Zašto se SAD nije obvezao kupovati 600 milijardi eura europske robe?”

Kao primjer slabosti naveo je Njemačku: “Tri godine zaredom imaju pad BDP-a. A političari vam govore da je sve fenomenalno. Netko mora pogledati realnost. I dok se to ne dogodi, ne možemo naprijed”.

Stigle su prve reakcije europskih političara na carinski dogovor Europske unije i SAD-a, koji je postignut tijekom sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u nedjelju.

Tim ugovorom dogovorene su 15-postotne carine na gotovo sav europski izvoz u SAD. Europske zemlje nisu sve jednako izložene američkom tržištu i stoga ne bi snosile iste posljedice da je Trump ostvario svoje prijetnje da Europskoj uniji (EU) nametne 30-postotne carine, javlja Dnevnik.hr.

Von der Leyen: 15 posto je “najbolje što smo mogli dobiti”

Predsjednica Europske komisije u nedjelju navečer branila je trgovinski sporazum postignut sa SAD-om, nazvala ga je “najboljim što smo mogli dobiti” te dodala da ga ne treba podcjenjivati s obzirom na ranije prijetnje carinama od 30 posto koje su se trebale nametnuti EU-u.

Osim toga, Europska unija se obvezala da će kupiti američki LNG i nuklearno gorivo u vrijednosti od 750 milijardi dolara u razdoblju od tri godine.

“Današnji sporazum jamči sigurnost u neizvjesnim vremenima, donosi stabilnost i predvidljivost” rekla je Von der Leyen novinarima prije odlaska iz Škotske.

“Izbjegnut je trgovinski rat”

Njemački kancelar Friedrich Merz i irski premijer Michael Martin pozdravili su u nedjelju navečer postizanje carinskog dogovora porukom da je izbjegnut trgovinski rat koji bi pogodio ekonomije dviju zemalja.

“Sporazumom smo uspjeli spriječiti trgovinski sukob koji bi teško pogodio izvozno orijentirano njemačko gospodarstvo”, rekao je Merz u vladinoj izjavi.

To se posebno odnosi na automobilsku industriju, gdje su trenutačne carine od 27,5 posto gotovo prepolovljene, dodao je, prenijela je njemačka novinska agencija dpa.

Njemačka, najveće gospodarstvo u Europskoj uniji, posebno je pod pritiskom zbog svoje ovisnosti o izvozu. Ta zemlja ima trgovinski višak sa SAD-om od 84,8 milijarda dolara, najviše zahvaljujući industriji automobila, kemikalija, čelika i industriji proizvodnje strojeva, podsjeća francuska novinska agencija Afp.

Irska, s velikom farmaceutskom industrijom, bila je na prvoj liniji udara zajedno s Njemačkom, kojoj je SAD glavno tržište za automobile, čelik i strojne alate.

Irski premijer pozdravio je sporazum riječima da je to “dobro za tvrtke, investitore i potrošače te da će pomoći u zaštiti mnogih radnih mjesta u Irskoj”.

Irska ima najveći višak od članica EU-a, 86,7 milijardi dolara, najviše zahvaljujući nazočnosti vodećih američkih farmaceutskih kompanija poput Pfizera, Eli Lilly i Johnson&Johnson. Sve su se one smjestile u Irsku kako bi iskoristile pogodnosti korporativnog poreza od 15 posto, a koji u SAD-u iznosi 21 posto. Te tvrtke svoje patente prijavljuju u Irskoj i prodaju na američkom tržištu gdje su cijene lijekova tradicionalno veće nego u ostatku svijeta.

Irska je također domaćin europskim sjedištima američkih tehnoloških divova poput Applea, Googlea i Mete, koje je također privukao irski porezni sustav.

Meloni: Postignut je “pozitivan” trgovinski sporazum, no treba vidjeti pojedinosti

Talijanska premijerka Giorgia Meloni u nedjelju navečer rekla je kako je “pozitivno” da je postignut trgovinski sporazum između Europske unije i Sjedinjenih Država, no dodala je da ipak treba razmotriti njegove pojedinosti.

Italija je jedan od najvećih europskih izvoznika u Sjedinjene Države s trgovinskim viškom od preko 40 milijarda eura. Uvođenjem kaznenih carina, kojima je prijetio američki predsjednik, posebno bi pogođeni bili talijanska prehrambena industrija i proizvođači vina.

U izjavi je Meloni rekla da sporazum “jamči stabilnost” te dodala kako je 15 posto “održivo, osobito ako se taj postotak ne doda prethodnim carinama, kako je izvorno planirano”.

Francuska: Trgovinski sporazum ima dobre strane, ali je i neuravnotežen

Nekoliko francuskih ministara ocijenilo je u ponedjeljak da trgovinski sporazum SAD-a i EU-a ima neke prednosti, poput izuzeća za neke ključne francuske poslovne sektore poput žestokih pića, ali je u konačnici neuravnotežen.

“Trgovinski sporazum koji je Europska komisija ispregovarala sa Sjedinjenim Državama donijet će privremenu stabilnost gospodarskim akterima kojima prijeti eskalacija američkih carina, ali je neuravnotežen”, napisao je francuski ministar za europske poslove Benjamin Haddad na X-u.

Taj stav ponovio je i francuski ministar industrije Marc Ferracci, koji je rekao da će biti potrebni dodatni pregovori koji bi mogli trajati tjednima ili mjesecima prije nego što se sporazum formalno zaključi.

Dodao je i da je potrebno učiniti više u smislu ponovnog uravnoteženja trgovinskih odnosa EU-a sa SAD-om.

Francuski ministar trgovine Laurent Saint Martin rekao je u ponedjeljak da očekuje da će sektor žestokih pića u zemlji biti izuzet iz okvirnog trgovinskog sporazuma između Europske unije i Sjedinjenih Država kojim bi se nametnula uvozna carina od 15 % na većinu robe iz EU-a.

I Laurent Saint Martin smatra sporazum “neuravnoteženim”, ponavljajući stavove drugih francuskih ministara o tom pitanju.

Orban: “Trump je pojeo čelnicu EK-a za doručak”

Mađarski premijer Viktor Orban je, komentirajući u ponedjeljak trgovinski sporazum, slikovito ocijenio da to nije sporazum, nego da je američki predsjednik “pojeo predsjednicu Europske komisije za doručak”, prenijela je mađarska novinska agencija MTI.

Orban je rekao da je unaprijed očekivao takav ishod s obzirom na to da je američki predsjednik “teškaš” za razliku od predsjednice Europske komisije, koja je “laka kategorija”.

Mađarski premijer je kazao i kako smatra da je problem u tome što će, u skladu sa sporazumom, Europljani uložiti nekoliko stotina milijarda eura u SAD.

“U čije ime je pristala? Hoće li njemački kancelar odnijeti onamo novce ili će francuski predsjednik ili mađarski premijer poslati kapital?” upitao je.

Rekao je i da “bi se navodno trebalo kupiti oružje u vrijednosti od nekoliko stotina milijarda eura”.

“Ali tko će to učiniti? Pa Komisija nema vojsku”, dodao je Orban.