Državni odvjetnik Ivan Turudić ovih je dana boravio na Brijunima, otočju koje već desetljećima ima posebno mjesto u političkom i društvenom životu Hrvatske. Iako je riječ o rezidencijalnim objektima kojima raspolaže država, Brijuni su u javnoj percepciji još uvijek najviše povezani s komunističkim diktatorom Josipom Brozom Titom, koji je upravo njih pretvorio u svoju ljetnu rezidenciju i simbol političke moći.
Tito i njegovi gosti
Tito je od pedesetih godina prošlog stoljeća na Brijunima provodio mjesece odmora, ali i državničke poslove. Na otoku je primao najvažnije svjetske državnike i političare, pretvarajući ih u pozornicu jugoslavenske diplomacije. Ondje su mu u posjet dolazili Indira Gandhi, Haile Selassie, Nikita Hruščov, a u društvu su mu se našle i svjetske zvijezde poput Elizabeth Taylor, Richarda Burtona i Sophije Loren. Brijuni su tako postali sinonim za Titovu ideju nesvrstanog pokreta – mjesto na kojem se susretao Istok i Zapad, i gdje se gradila slika Jugoslavije kao neovisne sile u hladnoratovskom svijetu, ali i kao simbol neprimjerene raskoši za nekog tko je propagirao jednakost i komunizam
Povijest Brijuna prije Tita
No povijest Brijuna mnogo je starija od Titova vremena. Otočje se spominje još u antičko doba – na njemu su pronađeni ostaci rimskih vila, mozaika i ljetnikovaca, što svjedoči da su već Rimljani prepoznali posebnu ljepotu i stratešku važnost tih otoka. U srednjem vijeku Brijuni su mijenjali gospodare, a zbog malarije i loših sanitarnih uvjeta bili su gotovo nenaseljeni. Prekretnica je stigla krajem 19. stoljeća, kada je austrijski industrijalac Paul Kupelwieser kupio otočje i krenuo u njegovo pretvaranje u mondeno lječilište i turistički raj. U tome mu je pomogao i poznati bakteriolog Robert Koch, koji je 1900. godine uspio iskorijeniti malariju s Brijuna. Otoci su ubrzo postali odredište austro-ugarskog plemstva i bečke elite, a sagrađeni su hoteli, šetnice i golf-igrališta.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Šerbedžija, Milanović i Plenković: Umiljato janje na Brijunima
Titovo doba – odmor, politika i tajna policija
Nakon Drugog svjetskog rata Brijuni su nacionalizirani i pretvoreni u Titov rezidencijalni kompleks. Služili su ne samo za odmor, nego i kao mjesto gdje se donosile važne političke odluke. Tito je uživao u miru otočja, ali i u spektakularnim posjetima koji su Brijune učinili svojevrsnim muzejem diplomacije. Njegova prisutnost i danas je vidljiva kroz sačuvane vile, fotografije i memorabilije koje podsjećaju na razdoblje u kojem su Brijuni bili središte jugoslavenske komunističke politike.
Jedan od najpoznatijih događaja u povijesti Brijuna je tzv. “Brijunski plenum” 1966. godine, kada je smijenjen Aleksandar Ranković, tadašnji potpredsjednik Jugoslavije i šef sigurnosnog aparata. Optužen je da je organizirao masovno prisluškivanje, uključujući i Tita osobno. Na dramatičnom sastanku na Brijunima izrečene su teške optužbe, a Ranković je ubrzo izgubio sve političke funkcije. Ovaj događaj označio je prekretnicu u jugoslavenskoj politici – slabljenje represivnog aparata i jačanje federalizma, a Brijuni su ostali upamćeni kao pozornica tog povijesnog obračuna.
Tuđman i Brijuni
Nakon osamostaljenja Hrvatske, otočje je nastavilo svoju rezidencijalnu funkciju. Predsjednik Franjo Tuđman također je koristio Brijune kao mjesto za odmor, ali i za neformalne susrete. Tuđman je Brijune doživljavao i simbolički – kao poveznicu s državničkom tradicijom i mjestom koje pokazuje kontinuitet hrvatske državnosti. Ali je prikriveno pokazivao i njegov slojeviti odnos prema Titu. Njegov boravak na otoku bio je diskretniji od Titovih spektakularnih prijema, no i dalje je izazivao interes javnosti jer je Brijune smatrao idealnim mjestom za povjerljive razgovore.
Tito, Turudić, cigare i brijunski rituali
Josip Broz Tito na Brijunima je često bio viđen s cigarom u ruci, što je postalo dio njegove imidž-diplomacije. Najviše je volio kubanske cigare, a posebnu vezu imao je s Fidelom Castrom, koji mu je redovito slao kutije najpoznatijih marki poput Cohiba i Montecristo. Pušenje cigare na Brijunima za Tita je bilo simbol moći i opuštenosti pred svjetskim državnicima koji su ondje dolazili u posjet. Zanimljivo je da se i državnog odvjetnika Ivana Turudića znalo vidjeti s cigarom, pa usporedba s Titom i njegovim brijunskim navikama dodatno otvara prostor za simboliku i ironiju.
Brijunski sastanci i operacija Oluja
Na Brijunima je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman održavao važne sastanke tijekom Domovinskog rata. Najpoznatiji je Brijunski sastanak 31. srpnja i 1. kolovoza 1995., kada je s vojnim i političkim vrhom dogovoren konačni plan vojno-redarstvene operacije Oluja. Tada je donesena povijesna odluka: „Krećemo na Knin!“. Uz Tuđmana, na sastanku su bili ministar obrane Gojko Šušak, Miroslav Tuđman, Davor Domazet-Lošo, Zvonimir Červenko, Ante Gotovina, Mladen Markač, Mirko Norac i drugi. Nekoliko dana poslije Hrvatska vojska ulazi u Knin, a predsjednik Tuđman podiže i ljubi hrvatski stijeg na kninskoj tvrđavi – trenutak koji je ostao zapamćen kao “Poljubac Hrvatske slobode”.
Brijuni danas
Danas su Brijuni nacionalni park i turistička atrakcija, ali i dalje čuvaju auru političke ekskluzivnosti. Svaki boravak visokih dužnosnika ondje izaziva medijsku pozornost jer se Brijuni doživljavaju kao simbol privilegije i moći. U tom smislu i nedavno ljetovanje državnog odvjetnika na Brijunima ponovno otvara raspravu o tome koliko su ti otoci još uvijek znak statusa, baš kao što su bili u Titovo i Tuđmanovo vrijeme.
Foto: Hina