Björn Höcke, predsjednik pokrajinskog ogranka Alternative za Njemačku u Tiringiji je sve više u fokusu javnosti. Mnogi ga optužuju da je ekstreman čak i za AfD. Sada kreće u pohod na stranku, koju želi usmjeriti još desnije, piše DW. Hoće li mu uspjeti, vidjet će se na pokrajinskim izborima u Tiringiji, te na unutarstranačim izborima.
U Höckeovoj pokrajini Tiringiji ovog listopada se bira novi parlament. AfD je do sada, s 25 posto, bio na drugom mjestu. Ako ta stranka prođe bolje na izborima nego što joj je to pošlo za rukom u Saskoj gdje je osvojila 27,5 posto glasova, za Höckea će to biti snažan vjetar u leđa.
“Krilo” u pohodu za stranku
Höcke je 2015. osnovao tzv. „Krilo”, interesnu grupu unutar Alternative za Njemačku koja stranku želi usmjeriti još desnije. Smatra se da danas „Krilo” ima podršku čak 40 posto članova stranke. Ali to su samo procjene, jer „Krilo” nije službena stranačka grupacija.
Strateške savjete Höcke dobiva na Institutu za državnu politiku od Götza Kubitscheka. Taj novo-desničarski trust mozgova iz Tiringije osnovan je na prijelazu milenija. Takve savjetnike najveći broj vodećih osoba AfD nema.
Oko Höckea je neko vrijeme bilo tiho. Ali da je s tišinom gotovo, Höcke je prije nekoliko tjedana jasno stavio do znanja. Najavio je da će povećati svoj utjecaj na izborima za Izvršni odbor AfD na saveznoj razini u studenom. Mnogi to interpretiraju kao zauzimanje pozicija. „Krilo” je do sada u Izvršnom odboru bilo nedovoljno zastupljeno. Kako bi sve to točno moglo izgledati i hoće li se Höcke kandidirati o tome se ne bi trebalo raspravljati prije izbora u Tiringiji nego tek nakon njih. Ali njegova kandidatura je izvjesnija je nego ikad.
Oštra retorika
Sigurno je da nema nikog u Alternativi za Njemačku tko toliko žestoko polarizira kao Höcke. Za liberalni dio stranke on je kao crvena krpa. Kažu i da izaziva strah kod umjerenih birača. Za druge je pak netko tko se ne da ušutkati. Često se također čuje da on „govori jasnim jezikom”. Njegov stil i retorika prolaze.
Höcke postaje poznat po rušenjima tabua i prelaženju granica. Tako je tražio i promjene u njemačkoj kulturi sjećanja na holokaust – dosta više suočavanja s vremenom nacionalsocijalizma. Princip takvih napada je sličan. Javnost i mediji reagiraju s ogorčenjem i to onda osvane na naslovnim stranama.
“Riječnik nacionalsocijalizma”
Sociolog i stručnjak za desni ekstremizam, Andreas Kemper već nekoliko godina istražuje Höckeovu retoriku. On uspoređuje Höckeove riječi s riječima iz vremena nacionalsocijalizma.
Kemper opisuje da se prije svega u četiri točke može prepoznati sustavna sličnost. Prema Kamperu – „govor o organskom narodu, topografiji propadanja, bolesti i metafori gamadi, kao i samostiliziranje kao nacionalni pokret” – to podsjeća na standardni vokabular nacionalsocijalista. Kemper uočava također konkretne riječi ili izreke, koje podsjećaju na ondašnji jezik: „degenerirani, djelo elite, stranka pokreta, kvaritelj naroda, buđenje Njemačke, tisućugodišnja budućnost”.
Höckeu, koji je nastavnik povijesti, moglo bi se imputirati da ne koristi slučajno identičan rječnik, smatra Kemper.
Foto: YouTube