Želite li nešto više saznati o Mislavu Kolakušiću, čitajte španjolske i katalonske medije, jer tamo je Kolakušić svojevrsna zvijezda. Nasuprot njima, hrvatski mediji u posljednjih 16 mjeseci ne pokazuju ni najmanji interes za onim što radi i zastupa taj europalamentarac. Kako je Mislav Kolakušić postao popularan u Španjolskoj i posebice u Kataloniji i zašto nije zanimljivim hrvatskim medijima?
Podsjetimo, Robert Bajruši, kolumnist Jutarnjeg lista nazvao ga je Sadamom Huseinom, na RTL-u su mu prilijepili etiketu Hitlera iz našeg sokaka (Žarko Puhovski), Dario Juričan na HRT-u prozvao ga je Duceom, a potom su i brojni drugi mediji počeli koristiti ove i slične metafore za hrvatskog zastupnika u Bruxellesu. Večernji list je otišao i korak dalje. Pozvali su hrvatske glasače da učine sve samo da se Mislav Kolakušić nikada više ne vrati u Hrvatsku i da je za sve puno bolje da nas poštedi svojih ideja, piše Startnews.
Nasuprot tome, španjolski i katalonski mediji prate ono što Kolakušić govori o katalonskoj trojki, Carles Puigdemontu, Toni Comín i Carla Ponsati. Hrvatski europarlamentarac oštro je prozvao politički presing kojim se želi skinuti imuniteti katalonskoj trojki u Europskom parlamentu. Upravo će se ovog tjedna u Bruxelessu raspravljati o borcima za neovisnost Katalonije, kako ih nazivaju jedni ili o separatisima kako iz nazivaju u Madridu. No nije to jedina tema koja zanima novinare s pirinejskog poluotoka vezana uz Mislava Kolakušića. On je za njih zanimljiv jer je kao novisni zastupnik uspio nametnuti i cijeli niz intrigantnih tema o korupciji, nepotizmu, sužavanju ovlasti Europarlamenta za vrijeme pandemije.
Vladavina prava u Europskoj uniji posljednjih mjeseci postaje ključna točka prijepora između država članica. Nakon što je poštivanje vladavine prava koja je upisana u Ugovor o funkcioniranju Europske unije postao preduvjet za dobivanje financijskih sredstava Unije, pobunile su se Poljska i Mađarska prijeteći da neće podržati višegodišnji financijski okvir EU, najvažniji financijski dokument za sljedeće sedmogodišnje razdoblje.
No, vladavina prava nije problem samo u Mađarskoj i Poljskoj, nego i državama poput Hrvatske koja struže po dnu u svim istraživanjima korupcije i razine vladavine prava. Problema ima i u starim državama članicama, prije svega Španjolskoj, koja je svoj sukob sa Katalonijom, svojom zapadnom i najbogatijom pokrajinom prenijela na europsku razinu. Španjolska se još od katalonskog referenduma o neovisnosti 2018. suočava sa optužbama za politički progon političkih prvaka Katalonije, od kojih su mnogi već u zatvoru i izdržavaju višegodišnje zatvorske kazne zbog proglašenja neovisnosti. Od tada do danas između te španjolske pokrajine i Španjolske vodi se izrazito oštra pravna bitka, a španjolske političke opcije na sve načine pokušavaju iz Europskog parlamenta izbaciti tri katalonska zastupnika, služeći se pritom alatima i metodama potpuno nespojivima s demokratskim normama vladavine prava.
Mislav Kolakušić kao član Odbora za pravna pitanja Europskog parlamenta često se bavi pitanjem pravnog statusa katalonskih zastupnika. Primjerice, prošle godine kada je vodstvo Europskog parlamenta na nalog španjolskog pravosuđa mjesecima blokiralo ulazak dva katalonska zastupnika u Europski parlament jer španjolsko državno izborno povjerenstvo nije htjelo poslati Europskom parlamentu obavijest da su katalonski zastupnici uopće izabrani u EU parlament. Madrid je od katalonskih zastupnika, tada već u egzilu, zahtijevao da dođu u Madrid i polože zakletvu kralju, kako bi im izdao potvrdu o izboru u Europski parlament, a sve kako bi ih, kada budu na tlu Španjolske, uhitio i stavio i u zatvor.
No nakon pravne bitke na Europskom sudu za ljudska prava donesena je odluka da katalonski zastupnici Carles Puigdemont, Carla Ponsat i Toni Comín uživaju sva prava EU zastupnika i bez ikakve potvrde iz Madrida.
Bivši sudac Kolakušić tada je u raspravama na Odboru za pravna pitanja vrlo oštro upozoravao parlamentarnu većinu da ne može zatvarati oči pred činjenicom da se u Europskom parlamentu krše prava zastupnika i da je zaštita njhovih prava kao europskih zastupnika pitanje vladavine prava u samoj Europskoj uniji, a ne više unutarnje političko pitanje između Španjolske i političkog vodstva Katalonije. U svojim govorima na plenarnoj sjednici Kolakušić je uputio kritiku europskom povjereniku za vanjske poslove Josephu Borellu, pozvavši vodstvo EU i zastupnike u Europskom parlamentu da prije nego počnu dijeliti savjete o demokraciji po svijetu, obrate pažnju na unutarnja pitanja Unije. Kolakušićevi govori u Europskom parlamentu i videozapisi njegovih govora na temu vladavine prava objavljuju se u španjolskim i katalonskim medijima te šire putem društvenih mreža.
Mislav Kolakušić je i ovoga mjeseca, u okviru Odbora za pravna pitanja Europskog parlamenta, branio temeljne principe vladavine prava kada je iz Madrida ponovo došao zahtjev za ukidanje imuniteta svih troje katalonskih zastupnika, a kako bi ih Belgija mogla izručiti. Kolakušić je odbio prihvatiti obrazloženje španjolskih pravosudnih vlasti ocjenivši zahtjeve za ukidanjem imuniteta nedopustivim obračunom španjolske vlade s oporbenim zastupnicima. Korištenje pravosuđa kako bi se obračunalo s oporbenim zastupnicima zbog tzv. političkih kaznenih djela nije odraz demokratskog društva i vladavine prava kakve bi EU morala poštivati, rekao je Kolakušić.
Foto: Lana Slivar Dominić/Hina