Saborska zastupnica Marija Selak-Raspudić u Novom danu govorila je o obnovi potresom pogođenih područja, te o Vladinom upućivanju u javnu raspravu dokumenta koji precizno definira postupanje institucija, a i o uvođenju strogih protokola za praćenje pojedinaca i grupa koji u javnom prostoru šire netrpeljivost.

Kada je u pitanju potres koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju, kaže kako se sustav nije dobro pripremio.

“Sustav se nije dobro pripremio iako je trebao, jer smo slična događanja imali nedavno u Zagrebu, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Ipak, logično je da se nisu snašli, jer je vlast u nezavidnoj situaciji i ne bih bila previše kritična. Sada treba gledati jesmo li naučili nešto iz svega ovoga.

Potreban nam je adekvatan zakonski okvir za obnovu, ali postoji i sada takav zakon, pa se bojim da se neadekvatnim nadoštukavanjem Zakon o obnovi Zagreba i okolice kupuje vrijeme, jer oni ne znaju što učiniti”, rekla je Marija Selak-Raspudić.

Zakon o posljedicama prirodnih nepogoda postoji od prije godinu dana i njega nitko ne upotrebljava, naglašava.

“Njegov je protokol potpuno drugačiji od onog koji nudi stožerizacija Hrvatske koju sada imamo. Sa Stožerima nam Civilna zaštita ne funkcionira”, rekla je.

Što se tiče povratka učenika u školske klupe, ističe kako bi se to trebalo dogoditi što prije.

“Nastavu je potrebno što brže uspostaviti, a i mnogi učenici nemaju uvjete – nema ni interneta niti se može u kutku kontejnera pratiti nastava. Da bi se djeca vratila normalnom životu, treba ih se vratiti uobičajenim aktivnostima. Djeci treba normalizirati život. I u ostalim krajevima zemlje je prioritet vraćanje djece u školu. Mi već danas imamo problem s digitalizacijom djece, a kada se govori o online nastavi, ne možemo znati što oni rade online. Treba se što prije vratiti klasičnoj nastavi.

Internet u mnogim područjima nije uopće dostupan, a on je preduvjet za online nastavu. Učenici nisu prisutni, neki su čak i u inozemstvu, a pitanje je kada i hoće li se uopće vratiti ako se stvari brzo ne riješe. Svi govore o kontejnerima, ali nitko ne govori o tome jesu li kontejneri uopće dostatni za normalan život”, rekla je Selak-Raspudić.

Kada je u pitanju osnivanje saborskog istražnog povjerenstva za poslijeratnu obnovu, Selak Raspudić se dotakla afere Darka Puljašića. Požegu, podsjetimo, već danima trese afera s namještanjem poslova u kojoj su glavni akteri gradonačelnik Darko Puljašić i njegov zamjenik Mario Pilon, a kako je potvrdio i premijer Andrej Plenković, Darko Puljašić je podnio ostavku na mjesto saborskog zastupnika.

“Nisam optimistična oko inicijative za Povjerenstvo. HDZ ponovno ima problem sa svojim zastupnicima. Kada je u pitanju Puljašić, bojim se da je u pitanju nedostatak dobrih kadrova. Ne mislim da je ovo jedini put da je netko s repovima na visokoj poziciji. Takvim se ljudima može najlakše upravljati, a netko neovisan može iskočiti iz tračnica kada bude smatrao da je to potrebno”, rekla je zastupnica.

U sporu između odabira izraza Banija ili Banovina, ona bira Banovinu. Napominje kako je ta tema, ipak, politički spin.

“Zavadi pa vladaj, umjesto da se fokusira na to što se događa na teren. Oba su termina u uporabi. Mi imamo jezični kompleks, mislimo da su Hrvati jedini koji su nastrojeni puritanski, ali i drugi imaju zakonski uvjetovane zaštite jezika. Još 1980. je jedan čovjek u Québecu objesio office umjesto bureau i završio na sudu. Imali smo i čišćenja od germanizama, turcizama…

Oko termina treba biti pošten. Kada bi Milošević govorio Banovina, a Jandroković Banija, onda bi bilo svejedno. Ja bih rekla Banovina, jer bih pazila na područje koje je bilo pogođeno agresijom, i osjećaje stanovništva. Uvriježilo se da taj termin zbog agresije, no ne može se reći jednoznačno da netko tko govori Banija misli na određeni način”, rekla je Selak-Raspudić.

Kazala je kako govor mržnje može biti fluidan izraz koji se koristi da bi se nekoga eliminiralo iz javnog prostora.

“Trenutno to ne bi trebao biti prioritet, nismo radikalno društvo, a to se tako čini onima koji su odgajani u radikalnoj svijesti i žele kontrolu. Treba paziti na slobodu govora. Drakonske kazne će onemogućiti komentiranje na elektroničkim medijima. Zakon je minimum morala, treba pronaći druge mehanizme. Kada pravni sustav profunkcionira, ljudi neće imati potrebu za takvim govorima”, rekla je Marija Selak-Raspudić.