Titov  brod »Galeb«  još uvijek nije na obzoru riječke luke, mjesta na kojem bi trebao početi njegov posljednji život kao atraktivne ekspoziture riječkog gradskog muzeja. Ne znamo baš točno ni kada će se tamo ukazati, iako sadašnji planovi govore o pomaku na drugu polovicu ove godine.

Ali kad je o obnovi takvog jednog slučaja riječ, moglo se i pretpostaviti da neće baš sve ići glatko, što nam potvrđuje pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar kada ga pitamo u kojoj su fazi radovi na ovome brodu. Šarar kaže da su na brodu dosad izvedeni sljedeći radovi: demontaža zidnih i stropnih drvenih obloga, demontaža tikove palube i betonske podloge, odvoz opreme i stvari, izmjena čeličnog lima, sanacija azbesta, odstranjivanje taloga iz tankova, antikorozivna zaštita podvodnog dijela trupa, priprema za antikorozivnu zaštitu nadvodnog dijela izvana i iznutra, radovi u radionici na sustavima sivih i crnih voda, sustavu pitke vode, kaljuže i drenaže, izrada i ugradnja sustava morske vode za gašenje požara, javlja Novi list.

Inače je vrijednost ugovorenih radova na »Galebu« 58.572.773,64 kune, a ukupna vrijednost ovih dosad izvedenih radova iznosi 22,5 milijuna kuna (svi su iznosi izraženi s PDV-om). Dosad je, dakle, realizirano nešto manje od 40 posto investicije, a dodatno na ugovorenu cifru troškovi su zasad veći za 1,7 milijuna kuna (s PDV-om) zbog većih problema s azbestom no što se u početku mislilo, što će biti novi šlagvort kritičarima projekta. Naime, kako kaže Šarar, tijekom izvođenja radova utvrđeno je da je stanje unutrašnjih pregrada broda u lošijem stanju no što se projektom moglo predvidjeti.

– Stoga je bilo potrebno ukloniti podne, stropne i zidne obloge te raznu opremu i ostale predmete na mjestima gdje to nije bilo planirano postojećom dokumentacijom. Time su otvorene površine koje prije početka samih radova na brodu nisu bile vizualno i fizički dostupne. Naknadnim uzorkovanjem tih površina ustanovilo se pak da je azbest prisutan na svim palubama te različitim izolacijskim i neizolacijskim materijalima, što je dovelo do povećanih količina uklanjanja i saniranja azbesta – kaže Šarar.

A problem je i vrijeme. Naime, zbog protoka vremena uzrokovanog, kako kaže Šarar »izuzetno sporom evaluacijom EU-projekta prilikom natječaja koju je provodilo Ministarstvo regionalnog razvoja«, za što je trebalo 15 mjeseci od aplikacije za EU-sredstva do potpisa ugovora i početka realizacije projekta, kao i zbog ponavljanog natječaja za rekonstrukciju broda, njegovo je stanje dodatno pogoršano. Time osim što se promijenila i struktura potrebnih radova, promijenio se i rok isporuke rekonstruiranog broda na rečenu drugu polovicu 2021. godine.

Podsjetimo, gradonačelnik Rijeke  Vojko Obersnel gurao je obnovu Titovog Galeba bez obzira na astronomsku cijenu  obnove  starog i zahrđalog broda.